Zagreb, (IKA) – Središnja tema 28. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije bila je odgoj i obrazovanje svećeničkih kandidata, posebno odgoj u sjemeništima, a kako je na konferenciji za novinare 23. travnja u Tajništvu HBK u Zagrebu rekao potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, postoji pomak u mentalitetu mladih koji dolaze u sjemeništa i bogoslovije, i osjeća se potreba suočavanja s novim potrebama mladih koji se odgajaju i s novim potrebama Crkve koja ima zadatak prenijeti evanđelje. Spominjući da su biskupi dobar dio konferencije posvetili razmatranju te goruće teme, nadbiskup Prenđa ukazao je i na nekoliko smjerova u kojima treba djelovati. Kao prvo, istaknuo je potrebu formiranja formatora, tj. da se treba poraditi na stručnom podizanju rada u sjemeništima, pri čemu je mislio na školovanje naših svećenika specijalizanata u svijetu, kako bi se osposobili da mogu kao pedagozi, psiholozi, a i svećenici raditi na tome području. Kao drugo, naveo je potrebu reforme studija na teološkim učilištima, posebice u promijenjenoj klimi kada su teologije ušle u sveučilišta. Što se tiče mentaliteta mladih, prema riječima nadbiskupa Prenđe, dosta vremena posvećeno je pitanju kako mladima koji dolaze nakon osnovne škole u mala sjemeništa, ili nakon srednje škole, ili čak studija, prirediti prikladni ambijent u sjemeništu. Kazao je i da su biskupi svjesni da je naše vrijeme vrijeme masovnih medija koji imaju određenu ulogu u razvoju svake osobe, pa i kandidata te je ukazao na potrebu da ih se otvara duhu zajedništva, za razliku od mentaliteta individualizma koji je prisutan u suvremenoj civilizaciji, da bi ih upravo kroz taj odgoj za zajedništvo i odgoj u zdravom zajedništvu pripremili da sutra budu voditelji župnih zajednica. “Smatramo da pojava kod mladih da kasnije psihološki sazrijevaju stvara neke zadatke odgojiteljima u sjemeništima da im pomognu što prije otkriti svoj poziv ili stvoriti fundamentalnu opciju, dakle opredjeljenje biti svećenik ili ne dosta rano, kako bi mogli biti dobro motivirani za studij i spremanje za budući poziv”, pojasnio je nadbiskup Prenđa, te je istaknuo da će Vijeće za sjemeništa i duhovna zvanja izraditi dokument o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata. Govoreći o radu Hrvatskog Caritasa, nadbiskup Prenđa ocijenio je da je on postao tijelo koje ima važnu ulogu u zastupanju Crkve, posebno na socijalnome i društvenom planu i koje je usko povezano s radom Centra za socijalni nauk Crkve. Najavio je i sastanak Caritasa Europe od 11. do 15. svibnja u Dubrovniku, te Caritasov projekt u tijeku kojeg će biti postavljeni kontejneri za odjeću, u koje bi se odlagali odjevni predmeti i poslije se podijelili potrebitima.
Zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak govorio je o izgradnji dvije važne memorijalne crkve o kojima se raspravljalo na zasjedanju, a to je Crkva hrvatskih mučenika na Udbini te župna i spomen crkva u Staroj Gradiški. Pokrovitelji izgradnje crkve i memorijalnog centra u Udbini su Hrvatski sabor i HBK, a prema riječima biskupa Mrzljaka, uputit će se apel za prikupljanje materijalnih sredstava našim župama, ali i hrvatskim misijama u svijetu. Osvrnuvši se na gradnju crkve u Staroj Gradiški, biskup Mrzljak spomenuo je i specifičnost da su je golim rukama morali rušiti i čistiti i katolički svećenici koji su bili zatočenici u Staroj Gradiški.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić rekao je da su biskupi s velikim zadovoljstvom prihvatili pozitivno mišljenje Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvom u Europskoj uniji, rekavši da su biskupi svjesni da EU nije savršena, ali je realnost unutar koje hrvatski narod treba tražiti svoju budućnost. Prema riječima nadbiskupa Devčića, na zasjedanju je hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk izabran za predstavnika HBK na Simpoziju biskupa Afrike i Europe koji će se na jesen održati u Rimu, a na Sinodi biskupa u Rimu sudjelovat će požeški biskup Antun Škvorčević i njegov zamjenik đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić. Na zasjedanju HBK za predsjednika Vijeća za migrante izabran je porečko-pulski biskup Ivan Milovan. Za predsjednika Centra za socijalni nauk Crkve i Komisije Iustitia et pax zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, a predsjednikom Vijeća za kler imenovan je biskup Hranić.
Na upit je li se razgovaralo o problemima odnosa s državom, na konferenciji za novinare rečeno je da se govorilo o problemu služenja vojnog roka svećeničkih kandidata i posebno zaređenih svećenika, te je rečeno da su Caritas i Vojni ordinarijat već mjesta služenja vojnog roka.