Istina je prava novost.

Konferencija za novinare o radu plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije

Bilo je riječi o Temeljnim odredbama o svećeničkom odgoju i izobrazbi, Susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru, proslavi 50. obljetnice osnutka Ravnateljstva za hrvatsku inozemnu pastvu, radu Caritasa i pastoralu turista

Zagreb, (IKA) – U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu u petak 28. travnja održana je konferencija za novinare u prigodi održavanja 54. redovitoga plenarnog zasjedanja HBK.
Predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih priopćavanja riječki nadbiskup Ivan Devčić istaknuo je kako su na zasjedanju predstavljena izvješća komisija i odbora HBK, kao i da je prvoga dana zasjedanja predstavljen dokument Temeljne odredbe o odgoju i izobrazbi svećenika („Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis”) Kongregacije za kler. Naglasio je kako taj novi tekst dolazi nakon dužeg vremena. Prema riječima nadbiskupa Devčića, posebnost dokumenta je u tome što je obilježen stilom govora i ponašanjem pape Franje. Dakle, primjetan je utjecaj njegova naučavanja i primjera, naglasio je nadbiskup. Dodao je kako se u dokumentu snažan naglasak stavlja na permanentnoj izobrazbi svećenika. Novost dokumenta je u tome što kao obvezatno uvodi razdoblje prije stupanja u sjemenište u kojem kandidati imaju prilike prepoznati imaju li stvarno zvanje i što znači biti svećenik, a odgojitelji raspoznati je li riječ o zvanju i kvalitete koje svećenički kandidat treba imati. To razdoblje treba trajati ne manje od jedne i ne više od dvije godine. Nadalje u dokumentu je riječ i o sjemenišnoj izgradnji, a naglasak se stavlja i na psihološkoj dimenziji, tj. prisutnosti psihologa koji će biti na usluzi svećeničkim kandidatima, ali i savjetovati odgojitelje.
Nadbiskup Devčić je najavio i održavanje 6. hrvatskoga socijalnog tjedna od 4. do 12. studenoga u Splitu s temom „Perspektive hrvatske demografije, rad i obitelj”.
O Desetom jubilarnom Susretu hrvatske katoličke mladeži koji se u Vukovaru održava 29. i 30. travnja pod geslom „Krist nada naša” govorio je predsjednik Odbora HBK za mlade zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Posebno je znakovitim ukazao na podudarnu činjenicu mjesta održavanja SHKM i same teme, „jer tamo gdje je bilo najviše stradanja, u ljudima treba buditi nadu koja često u ljudima umire”.
Naglasio je kako je za SHKM prijavljeno više od 29.000 mladih, no očekuje se da će sudjelovati više od 30.000 mladih, koji bi sutra do 14 sati trebali biti u župama domaćinima. Istaknuo je kako će najveći broj mladih biti smješten u obiteljima, dok će ih oko 4000 biti smješteno u sportskim dvoranama. Biskup Gorski pohvalio je tu činjenicu, jer je „Slavonija pokazala i ovoga puta širinu duše, te otvorena srca primaju mlade”. Nadalje je istaknuo kako se Susret prvoga dana održava u župama kojima je temelj zajednička molitva. U nedjelju 30. travnja program počinje molitvom na vukovarskom Memorijalnom groblju, nakon koje će mladi u koloni krenuti prema prostoru u blizini dvorca Eltz, gdje će u 11.30 sati euharistijsko slavlje predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. U popodnevnom dijelu na više mjesta u Vukovaru će se održati različiti programi, a završni koncert je u 18 sati. Također mladima koji žele omogućen je ostanak do ponedjeljka 1. svibnja.
Biskup Gorski istaknuo je kako će se sljedeći, 11. SHKM održati 2020., a mjesto će biti objavljeno u Vukovaru. Sve je uputio na mrežne stranice www.shkm2017.com gdje mogu pronaći detaljne obavijesti.
Kratko je izvijestio kako se proteklih dana proslavila 50. obljetnica osnutka Ravnateljstva za hrvatsku inozemnu pastvu, a (nad)biskupi su prvoga dana sudjelovali na zahvalnom euharistijskom slavlju u zagrebačkoj prvostolnici. Istaknuo je kako gotovo dvjestotinjak HKM diljem svijeta ne djeluje samo na očuvanju vjere, već su to i svojevrsni hrvatski kulturni centri. „HKM trebamo zahvaliti ne samo za očuvanje vjere, nego i kulture i jezika naših iseljenika”, rekao je biskup Gorski te je također podsjetio na veliki doprinos hrvatskoj inozemnoj pastvi sluge Božjega kardinala Franje Kuharića i mons. Vladimira Stankovića.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak naglasio je kako je Caritas uvijek jedna od točaka zasjedanja HBK, jer je Caritas važna pastoralna aktivnost Crkve. „U prigodi zasjedanja analiziramo prošle događaje, djelatnost Caritasa i to kako nacionalnog, tako i biskupijskih i župnih”. Naglasio je i aktivnosti Caritasa vezane uz veliki val izbjeglica, te je podsjetio kako je nedavno u Slavonskom Brodu održan susret na kojem je upućena zahvala mnogim volonterima, te u tom vidu istaknuo dobru povezanost nacionalnog Caritasa i Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Novinare je izvijestio kako je na zasjedanju bio nazočan i zrenjaninski biskup Ladislav Nemet koji je izvijestio da u ovom trenutku u Srbiji ima oko 10.000 izbjeglica o kojima uglavnom skrbi Caritas, poglavito iz Njemačke preko mreže Caritasa. Zasjedanju je nazočio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić koji je predsjednik Caritasa BiH te je zahvalio za „Tjedan solidarnosti” u organizaciji Hrvatskog Caritasa. I to, kako je rekao, „ne samo za materijalni dio koji je prošle godine iznosio oko 210.000 eura, nego i za solidarnost koja se potiče Tjednom da mislimo jedni na druge, da molimo jedni za druge što stanovništvu BiH mnogo znači”. Usto se razgovaralo i o nekim novim smjernicama Hrvatskog Caritasa što je podržano.
Predsjednik Vijeća HBK za migrante krčki biskup Ivica Petanjak novinare je upoznao s nekim inicijativama vezanim uz pastoral turista. Istaknuo je kako najveći dio kulturne baštine koje kao turistička destinacija Hrvatska nudi je sakralna baština. „Stoga se smatralo važnim progovoriti o pastoralu turista. U razdoblju predsezone i posezone osjeća se da turisti prvenstveno posjećuju spomenike kulturne baštine. Tako turizam nudi ne samo odmor za tijelo, nego i za dušu”. U tom pogledu biskup Petanjak naglasio je kako se osjetila potreba obrazovanja vodiča koji će na primjeran način voditi goste, te ih upućivati o hrvatskoj sakralnoj baštini koja je identitet našega naroda. Razmatrano je da se izvide mogućnosti suradnje između HBK i Ministarstava kulture i turizma o eventualnim tečajevima na kojima bi se vodiči uputili o samu sakralnu baštinu, ali i o kulturi ponašanja u sakralnim objektima, kao i o primjerenom odijevanju.