Zagreb, 12. 8. 2000. (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić održao je u petak 11. kolovoza konferenciju za novinare u prostorijama tajništva Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, u povodu njegova službenog posjeta srijemskom dijelu Đakovačke i srijemske biskupije te susreta s poglavarom Srpske pravoslavne crkve patrijarhom Pavlom.
Na početku konferencije nadbiskup Bozanić iznio je osvrt na svoj netom završeni pastoralni pohod. Nadbiskup je rekao kako je na poziv đakovačkog i srijemskog biskupa Marina Srakića kao metropolit Zagrebačke crkvene pokrajine 4. i 5. kolovoza bio u pohodu srijemskom dijelu Đakovačke i srijemske biskupije. Prvoga dana navečer nadbiskup je vodio misu i ophod u svetištu Majke Božje u Tekijama, a drugi dan, na blagdan Gospe Snježne ili Gospe Tekijske predsjedao je središnjem euharistijskom slavlju pokraj Svetišta. Navečer istoga dana slavio je misu u konkatedrali u Srijemskoj Mitrovici. Trećega dana nadbiskup je bio gost Beogradskog nadbiskupa metropolite Franca Perka, a u staroj katedrali Krista Kralja predsjedao je koncelebriranoj misi. Istoga dana susreo se u patrijarhiji s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve gospodinom Pavlom. Bio je to uzvratni posjet poglavaru srpskog pravoslavlja nakon što je u ožujku protekle godine patrijarh Pavle posjetio zagrebačkog nadbiskupa u Zagrebu. Nadbiskup je istaknuo kako je razgovor bio kršćanski otvoren te je dodao: “Nakon uvoda koji je evocirao prijašnje susrete na sličnim razinama prešlo se na drugi dio razgovora koji se usredotočio oko pastoralnih problema naših Crkava tamo gdje naši vjernici žive zajedno. Naglašena je suradnja, dogovaranje, kao i davanje zajedničkih smjernica. Bilo je riječi o suradnji između predstavnika vjerskih zajednica na konkretnom području. Govorilo se i o zajedničkom nastupu u javnosti kad su u pitanju vrednote, osobito etičke naravi”. Nadbiskup je ustvrdio kako je obostrano konstatirano da je susret bio koristan te da se takvi susreti, kao i oni na drugim razinama, trebaju nastaviti. Susretom u Patrijarhiji završen je službeni dio pastoralnoga i ekumenskog posjeta nadbiskupa Bozanića. Posljednjeg dana boravka nadbiskup je posjetio šumadijskog episkopa Savu u Kragujevcu. Bio je to privatni uzvratni posjet, jer su se oni već u proljeće ove godine sreli privatno u Zagrebu.
Kao prvi razlog puta u SRJ nadbiskup je naveo pohod vjernika katolika u Srijemu, koji u velikom dijelu pripadaju hrvatskom narodu. “Razgovarao sam sa svećenicima i vjernicima i u skupinama i pojedinačno. Čuo sam mnoga njihova pitanja i muke. Posebne poteškoće spominjali su u vezi s vizama za posjet svojima u Hrvatskoj. Mnogi imaju nekoga od rodbine u Hrvatskoj, međutim kažu da doživljavaju velike neugodnosti kod izdavanja viza u predstavništvima hrvatske države u SRJ, osobito u Beogradu”, istaknuo je nadbiskup, dodavši kako je svećenicima gotovo nemoguće odvesti djecu ili mlade u posjet Hrvatskoj, hrvatskim kulturnim središtima zbog velike novčane takse za vize. Posebno je naveo primjer majke biskupa Đure Gašparovića koja živi u Srijemu i koja na temelju tamošnjih dokumenata ničim nije mogla dokazati da je Hrvatica pa zadugo nije mogla napraviti vizu. Kad nije mogla biskupova majka, kako će onda mnogi drugi za koje se nema tko zauzeti, upitao se nadbiskup Bozanić.
Ocjenjujući susret s patrijarhom Pavlom i otvorenost Srpske pravoslavne crkve ekumenizmu, nadbiskup je istaknuo kako je zadovoljan. “Susret je bio više usmjeren prema onome što je ispred nas. Osjetio sam da svi zajedno vidimo kako treba prihvatiti sadašnju situaciju i iz nje krenuti i učiniti što je moguće”, rekao je nadbiskup dodajući kako se susret dogodio u ozračju koje karakterizira sadašnje vrijeme. Prema njegovim riječima, naglasak je bio više na crkvenom i pastoralnom djelovanju. Jedna od točaka razgovora bila je suradnja vjerskih zajednica na određenom području. Konstatirano je da je dobro da većinska Crkva ima u vidu nepisani zadatak da treba omogućiti slobodu onih vjernika koji su u manjini na određenom području. Na upit o konkretnim posljedicama posjeta Beogradu među vjernicima, nadbiskup je istaknuo da naši vjernici osjećaju potrebu zajedništva i suradnje. “Ako vjerujemo u istoga Boga, ako imamo isto evanđelje, imamo sakramente, mi smo pozvani da se okupljamo i da zajednički pomažemo jedni drugima da budemo ono što jesmo”, rekao je nadbiskup. Upitan podržava li svećenstvo taj posjet Beogradu nadbiskup Bozanić naglasio je kako osjeća podršku klera, a da se Katolička crkva nakon II. vatikanskog koncila definitivno opredijelila za ekumenizam. Na pitanje je li nakon stanovitih zastoja ekumenskih nastojanja, posebice s pravoslavnima, posljednjih godina taj posjet nova inicijativa Katoličke crkve prema pravoslavnim crkvama posebice u slavenskim zemljama, nadbiskup je naglasio kako je put ekumenizma težak, ali je s katoličke strane uporan. “Katolička crkva ne želi stati, a u tome se osobito očituje Papa s novim inicijativama. Veliki događaj bio je prošle godine Papin posjet Rumunjskoj. Ovaj Papa pokazuje izrazitu osjetljivost prema tom dijelu kršćanstva”, rekao je nadbiskup ne niječući da se njegov posjet može ubrojiti u nove ekumenske korake prema svijetu slavenskoga pravoslavlja. Na kraju je nadbiskup Bozanić dodao kako idemo prema vremenima koja će na tom području, zbog novih situacija koje dolaze, ubrzati događanja te da se takvi znakovi već osjećaju.
Upitan da prokomentira svoj boravak u Oplencu gdje se nalazi grob obitelji Karađorđevića, nadbiskup Bozanić rekao je da je taj dio posjeta bio privatan te da je on “kao turist” posjetio i tu crkvu s “lijepim freskama”, a to je učinio kao što bi u Beču posjetio grob Habsburgovaca ili u Veneciji Duždevu palaču te u drugim gradovima vidio spomenike iz povijesti što je “normalni europski odnos” kojega on, posjetom državi “koja je nama susjedna, ali je druga država”, želi posvjedočiti. Pritom je nadbiskup dodao kako je to znak novoga vremena.
Ocjenjujući proslavu Svete godine u Hrvatskoj, nadbiskup je naglasio kako je cijela godina intenzivnija od prošle, zbog elemenata koje donosi Sveta godina. Ona je posebno svečano otvorena. “Prvotni cilj nije toliko da se nešto novo učini nego da se ojača redoviti život”, ustvrdio je nadbiskup. Najavio je Euharistijski kongres za Zagrebačku nadbiskupiju koji će se održati 1. listopada.
Na upit o tekstu “Ekumenizam” objavljenom u dnevniku Vjesnik, zbog kojega je šest urednika dalo ostavke, nadbiskup je rekao da ne želi ulaziti u pozadinu koja je vjerojatno šira od napisa u Vjesniku, no, ustvrdio je ipak kako navodi u tekstu sami sebe demantiraju. Upitan hoće li srijemski dio Đakovačke i srijemske biskupije možda pripasti Beogradskoj metropoliji, nadbiskup je kazao kako Crkva konstatira civilne granice. “Za sada smatramo da je ovako najbolje rješenje”, rekao je te dodao da se osjeća potreba da biskup bude uz svoje vjernike i da je šteta što je tek sada došlo do toga. “Puno je važnije prisustvo nego neke veze koje su povijesne ili koje se trebaju ponovno uspostaviti. Važnije je prisustvo biskupa nego metropolitanski okvir u kojem se nalazi biskupija”, rekao je nadbiskup naglasivši kako je na primjer Kotor u Splitskoj metropoliji, ali pripada Biskupskoj konferenciji sa sjedištem u Beogradu. On je dodao kako je također važno u Biskupskoj konferenciji u Jugoslaviji imati biskupa Hrvata, a to je sada kao stalni član kotorski biskup Ilija Janjić. Na pitanje o pripremi novog Zakona o vjerskim zajednicama nadbiskup je ustvrdio kako Katolička crkva jest za takav zakon i da je spremna na suradnju. “Informirani smo da se neki nacrti rade, no nemamo uvida u ono što se priprema i mislim da bi bilo dobro da mi, druge vjerske zajednice i javnost što prije upoznamo nacrt kako bismo mogli što odgovornije sudjelovati u stvaranju zakona”, zaključio je nadbiskup.