Vatikan, (IKA) – Kongregacija za nauk vjere, poslušavši također mišljenje Papinskog vijeća za laike, objavila je 16. siječnja “Doktrinalnu notu o nekim pitanjima koja se odnose na obvezu i vladanje katolika u političkom životu”. Nota, koju su potpisali pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger i tajnik Kongregacije nadbiskup Tarcisio Bertone, upućena je “biskupima Katoličke crkve i, na posebni način, političarima katolicima i svim vjernicima laicima pozvanim sudjelovati u političkom životu i politici u demokratskim društvima”. Dokument, podijeljen na četiri dijela te zaključak – kako se ističe u uvodu – ne želi ponovno iznositi čitav nauk Crkve o tome pitanju, nego tek podsjetiti na “neka načela svojstvena kršćanskoj savjesti koja nadahnjuju društveno i političko zauzimanje katolika”.

U vremenu velikih kulturalnih promjena označenih etičkim relativizmom i pluralizmom, ističe Kongregacija za nauk vjere, u javnom se životu mogu čuti izjave u kojima se tvrdi kako je taj etički pluralizam uvjet za demokraciju. Uslijed te tendencije događa se da “građani zahtijevaju za vlastita moralna opredjeljenja potpuniju autonomiju dok zakonodavci smatraju da poštuju tu slobodu odlučivanja formulirajući zakone koji ne uzimaju u obzir naravnu etiku kako bi izašli ususret određenim prolaznim moralnim i kulturalnim usmjerenjima”. U noti se pojašnjava da “to relativističko poimanje pluralizma nema ništa zajedničko s legitimnom slobodom građana katolika da biraju među političkim mišljenjima spojivih s vjerom i naravnoga moralnog zakona ono koje se prema vlastitom kriteriju podudara sa zahtjevima općeg dobra”. Kongregacija, pored toga, ističe da je kršćanin pozvan ograditi se od poimanja pluralizma koje se zasniva na moralnom relativizmu. To je poimanje “štetno za sam demokratski život, koji treba etička načela koja po svojoj naravi i po svojoj temeljnoj ulozi u društvenom životu nisu podložni pregovorima”. Na temelju tih načela ističe se da što se tiče konkretne političke borbe legitimna se pluralnost svjetovnih izbora “izravno tiče kršćanskoga moralnog i društvenog nauka”. Nužno je ipak podsjetiti da ta pluralnost ne smije oduzeti osobi središnje mjesto, koje joj po njezinoj naravi pripada, a katolici ne smiju podleći nikakvom kompromisu kojim bi se osobi to središnje mjesto oduzelo. U suprotnom ne bi svjedočili kršćansku vjeru u svijetu i jedinstvo i dosljednost svoje vjere. Bez središnjosti osobe, ističe se u dokumentu Kongregacije za nauk vjere, demokratska struktura bi bila okrnjena, a upravo je poštivanje osobe to koje omogućuje demokratsko sudjelovanje.

Usred brojnih zakonskih pokušaja koji nastoje prekršiti nepovredivost ljudskog života “pravo je i obveza katolika intervenirati kako bi dozvali u pamet dublji smisao života i odgovornost koju svi snose prema njoj”. U prvom redu “oni koji su izravno uključeni u zakonodavna tijela imaju #!jasnu obvezu da se suprotstave#! svakom zakonu koji vodi nasrtaju na život”, kaže se u noti. Vjera čini kao neko nerazdjeljivo jedinstvo te “nije logično izdvojiti ijedan njezin sadržaj na štetu cjeline katoličkog nauka”. Kada se određeni politički čin sukobljava s moralnim načelima koja ne dopuštaju bilo kakva ukidanja, iznimke ili kompromis tada obveza katolika postaje još očitijom, a njihova odgovornost još veća. “Pred tim temeljnim i neporecivim etičkim zahtjevima vjernici moraju znati da je u igri sama bit moralnog poretka”, piše u noti. U tome kontekstu navode se pitanja pobačaja, potpomognutog samoubojstva, terapijske upornosti, prava ljudskog zametka, briga za obitelj, sloboda obrazovanja, briga društva za maloljetnike, oslobađanje žrtava suvremenih oblika ropstva, pravo na vjersku slobodu. Što se tiče pitanja mira, u dokumentu se podsjeća na nauk Katekizma Katoličke crkve da je “mir uvijek plod pravednosti i učinak ljubavi”.