Vatikan, (IKA) – Ljudski zametak prije ugniježđenja u maternici: znanstveni vidici i bioetička promišljanja tema je međunarodnoga kongresa koji Papinska akademija za život priređuje 27. i 28. veljače u novoj sinodskoj dvorani u Vatikanu. Na kongresu će sudjelovati oko 350 stručnjaka, znanstvenika, liječnika i znanstvenih istraživača, koji će raspravljati može li se ljudski zametak od samoga začeća smatrati ljudskom osobom i kao takav biti nositelj prava. Kongres je na konferenciji za novinare u Tiskovnome uredu Svete Stolice 24. veljače predstavio predsjednik Papinske akademije za život biskup Elio Sgreccia. Što je taj grumen ljudskih stanica, koji se u prvih šest do devet dana od oplodnje nije ugnijezdio u maternici? Je li to dijete u nastajanju, koje ima pravo razvijati se i roditi se, kako tvrdi Katolička crkva, ili je tek biološka nakupina s kojom se može raspolagati, primjerice u znanstvene svrhe, kako to u znanstvenoj zajednici brojni smatraju? To je glavno pitanje na koje će na kongresu odgovarati stručnjaci. Je li zametak, poglavito prije ulaska u maternicu, ljudsko biće ili ne, o tome se odavno raspravlja u etici. Crkva već godinama tvrdi da ono jest ljudsko biće, nastalo začećem, osoba u punom smislu riječi, nositelj prava prije i nakon ugniježđenja u maternici, rekao je biskup Sgreccia. Zametak je u svakom slučaju dijete: muško ili žensko, koje ima odnos s vlastitim roditeljima, a za onoga tko vjeruje, također poseban odnos s Bogom. Na kongresu će se razgovarati o znanstvenim vidicima tog pitanja kako bi se vidjelo postoji li kontinuitet između početnoga trenutka – tako reći od ništice začeća – i narednih razvojnih stupnjeva, koje je na tiskovnoj konferenciji iscrpno izložio prof. Adriano Bompiani, upravitelj Međunarodnoga znanstvenog instituta Katoličkoga sveučilišta u Rimu. On je rekao kako biologija u prvim stanicama zametka potvrđuje postojanje aktivnosti, individualitet, do te točke da predmnijeva definiciju “statusa” čak i za zametak prije nego se ugnijezdi u maternici, štiteći ga od eksperimentiranja, poglavito uništavajućega eksperimentiranja, poput zamrzavanja zametaka kako bi ih se rabilo za umjetnu oplodnju. Temperatura od minus 96 stupnjeva zaustavlja razvoj zametka, ali ga ne uništava. Ali ista temperatura od minus 96 stupnjeva može prouzročiti velike teškoće za nastavak razvoja. 50% odmrznutih zametaka ne može proslijediti razvoj, jer ih je zaleđivanje oštetilo. To se ne želi reći, ne želi se znati, ne želi se javno priznati, ali to je stvarnost, koju potvrđuje znanost, zaključio je prof. Bompiani.