S ovom sjednicom nastavlja se kanonski status i kanonsko poslanje Visoke bogoslovne škole, dok se integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij na Područnom studiju Teologije u Rijeci gasi zaključno s akademskom godinom 2023.-2024. Visoka bogoslovna škola s ovom akademskom godinom  2020./2021. g., u kojoj će na njoj biti upisani prvi studenti, nastavlja svoj rad bez područnog studija Teologije u Rijeci s kojim je povezana na građanskom području od 1995. godine.

Na sjednici je izabrana uprava škole na čelu s rektorom izv. prof. dr. sc. Nikolom Vranješom i zamjenikom rektora dr. sc. Franjom Mijatovićem. Njih, kao i ekonoma škole vlč. Ivana Milardovića potvrditi će riječki nadbiskup i veliki kancelar škole mons. dr. Ivan Devčić.

S obzirom da je primarno poslanje Visoke bogoslovne škole u Rijeci školovanje bogoslova, kao i činjenica da je ista prema crkvenim dokumentima usko vezana uz riječko Bogoslovno sjemenište, predavanja će se održavati u prostorima Bogoslovnog sjemeništa “Ivan Pavao II.”  U sadašnjoj zgradi Teologije u Rijeci, u kojoj se nalazi i Katolička osnovna škola “Josip Pavlišić”, nastavit će se održavati predavanja za studente koji još uvijek studiraju na Teologiji u Rijeci, kao i djelovanje Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu, Metropolitanskog pastoralnog instituta i tečajevi priprave za brak. Također, u prizemlju zgrade u uporabi će ostati dvorana za održavanje simpozija, skupština i susreta sličnog tipa. Prvi bogoslovi na Visoku bogoslovnu školu bit će, prema dosadašnjoj praksi, upisani već u lipnju ove godine na prvom upisnom roku, a drugi u rujnu. Predavanja će početi početkom listopada.

Povijesne činjenice govore da Visoka bogoslovna škola postoji od 1947. godine kada je Sjemenište iz Senja prebačeno u Rijeku i kada je Rijeka dobila veći pastoralni značaj na ovim prostorima. Komunističke vlasti nasilno zatvaraju Bogoslovno sjemenište i Školu 1955. godine, no djelovanje se nastavlja u Pazinu na Visokoj teološkoj školi do 1966. godine. Godinu dana kasnije, 1967. Škola se vraća u Rijeku i do 1995. neprekinuto djeluje, a svojevremeno uz Školu djeluje i Institut za teološku kulturu laika. Početkom ’90. godina prošlog stoljeća uvodi se vjeronauk u školski sustav čime se javlja veliko zanimanje vjernika laika za studiranje i pristupanje Visokoj bogoslovnoj školi. Zbog toga se tražio način kako da se školovanje u toj ustanovi, koja je imala samo crkveni karakter i bila kanonski ustrojena, organizira da bude priznata na državnoj razini i da osobe koje to obrazovanje završe mogu predavati vjeronauk u školi. Osim toga, želja je bila ponuditi veću kvalitetu studija za laike i svećeničke kandidate. Uz svoj kanonski status, 1995. godine Visoka bogoslovna škola na građanskom području postaje područni studij KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i otada do 2020. godine djeluje na dva područja: kanonskom i građanskom. S održanom konstituirajućom sjednicom Vijeća Visoke bogoslovne škole u Rijeci kanonski je nastavljeno djelovanja Škole bez Područnog studija Teologije u Rijeci.