Istina je prava novost.

Korizmena duhovna obnova svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije

Nadbiskup Barišić potaknuo svećenike da utjelove Božju riječ svojim životom kako bi svi koje susreću osjetili radost vjere u njima

Split, (IKA) – Korizmena duhovna obnova redovničkih i dijecezanskih svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije održana je u srijedu 12. ožujka u marijanskome svetištu i duhovnom centru Vepric. Duhovna obnova počela je pokorničkim bogoslužjem u kapeli Milosrdnog Isusa. U ispitu savjesti, predstojnik nadbiskupijskoga Katehetskog ureda i profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu mr. don Josip Periš razmišljao je o svećeničkom identitetu kroz tri odnosa, prema samome sebi, prema drugima i prema Bogu, dovodeći ih u vezu s korizmenim pozivom na post, milostinju i molitvu. Ispit savjesti zaključio je nizom praktičnih pitanja iz svakodnevnoga svećeničkog, osobito župničkog, života.
Nakon ispovijedi, okupljeni su svećenici slavili euharistijsko slavlje u zajedništvu sa splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, pastoralnim vikarom mons. Nediljkom Antom Ančićem i novoimenovanim generalnim vikarom mons. Miroslavom Vidovićem. Nadbiskup Barišić usporedio je u homiliji situaciju proroka Jone, o kojem govore dnevna čitanja, sa stanjem današnjih vjernika, osobito svećenika: “Božja riječ upućena Joni, na početku korizme, uz pepeo, dana je i vjernicima i nama svećenicima. Jona dobiva od Boga poziv ali bježi od njega jer vjerojatno ima predrasude prema Ninivljanima. To ga čini distanciranim prema onima kojima je poslan. Mi isto ‘bježimo’ od svoga poslanja, možda ne tjelesno kao Jona, ali na razne druge načine. Bog nas želi učiniti dušom i srcem nazočnima kod onoga što činimo. Naš je poziv Boga približiti ljudima i ljude približiti Bogu. To možemo samo ako prethodno sami stupimo u dijalog s Bogom”. Osvrćući se na apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium, koja je tema korizmene duhovne obnove, nadbiskup je upozorio da im je potrebna radost navjestitelja: “Papa Franjo nas poziva na radost u našem poslanju, da nam nitko ne ukrade misionarski žar. Možda smo tu pokrali sebe ili smo drugima omogućili da nas pokradu. U tom slučaju postajemo gluhi za Božju riječ, a zatim i za bližnjega”. Nadbiskup Barišić potaknuo je okupljene svećenike da utjelove Božju riječ svojim životom kako bi svi koje susreću osjetili radost vjere u njima.
Nakon euharistijskoga slavlja, svećenici su nastavili svoj susret razmišljanjem o poticajima i smjernicama apostolske pobudnice Evangelii gaudium. U prvome predavanju rektor Centralnoga bogoslovnog sjemeništa i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu mr. Boris Vidović govorio je o izazovima i iskušenjima u evangelizacijskom djelovanju kako ih papa Franjo predstavlja u svojoj pobudnici. Ovim iskušenjima individualizma, relativizma i ravnodušnosti nisu izloženi samo vjernici laici, nego i pastoralni djelatnici, tako da oni koji bi trebali širiti nadu ostaju zatvoreni u pesimizmu, napomenuo je mr. Vidović, te protumačio pojavu duhovne svjetovnosti koju Papa smatra osobito pogubnom. U zaključku je istaknuo da Evangelii gaudium nudi dobru analizu sadašnjega stanja u društvu i Crkvi te otvara treći put između nekritičkoga prilagođavanja duhu vremena i bojažljivoga zatvaranja u prošle oblike teologije i duhovnosti.
U drugome predavanju imotski gvardijan i dekan fra Kristian Stipanović predstavio je putove i sredstva u navještaju Evanđelja koje Papa predlaže u pobudnici: “pučku pobožnost kao izričaj vjere ucijepljene u život i kulturu ljudi konkretne zajednice; osobne susrete u kojima svojim ponašanjem i pristupom drugomu možemo posvjedočiti evanđelje; kerigmatsku katehezu i mistagošku katehezu kojima posredujemo iskustvo i ljepotu vjere; homiliju preko koje Bog prilazi čovjeku u njegovoj konkretnoj situaciji”. Stipanović se osobito zadržao na homiliji, njezinoj pripremi i svojstvima, o kojima papa Franjo govori u pobudnici. Istaknuo je i važnost homilije na krštenju, vjenčanju i pogrebu kada su nazočne i osobe koje nisu toliko bliske vjeri i Crkvi. Na završetku izlaganja zaželio je da Papina pobudnica zaista bude svima okupljenima poticaj na obnovu evangelizacijskoga žara.
Nakon predavanja i kratke rasprave, uslijedile su obavijesti iz Ordinarijata. Među ostalim, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Ančić najavio je nadbiskupijsko hodočašće bračnih parova u Rim koje će se održati od 13. do 19. srpnja.
Zatim su dosadašnji generalni vikar mons. Ivan Ćubelić i njegov nasljednik mons. Miroslav Vidović uputili nazočnim svećenicima prigodnu riječ u povodu primopredaje službe. Mons. Ćubelić istaknuo je kako je svaku dodijeljenu službu doživljavao kao Božji dar te ju je s radošću i ljubavlju obavljao, a sada, nakon sveukupno 19 godina rada u uredima, od toga 6 godina kao tajnik HBK uz blagopokojnoga kardinala Franju Kuharića i 13 godina kao generalni vikar uz nadbiskupa Barišića, rado odlazi u župni pastoral koji smatra stožerom svećeničke službe. Mons. Vidović, obraćajući se okupljenim svećenicima riječima “draga braćo”, istaknuo je da službu generalnoga vikara želi ispuniti upravo u bratskom duhu pod nadbiskupovim očinskim vodstvom.
U završnoj riječi nadbiskup Barišić zahvalio je mons. Ćubeliću na marljivom i zauzetom radu, a mons. Vidoviću zaželio mnogo uspjeha u novoj službi. Zatim je nadbiskup iznio još neke preporuke uz korizmeno vrijeme i Veliki tjedan te pozvao sve svećenike da dođu na Misu posvete ulja i zajednički susret na Veliki četvrtak.