Požega, (IKA) – U Požegi je 29. veljače održan korizmeni susret duhovne obnove za svećenike i đakone Požeške biskupije. Susret je počeo u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma molitvom Trećeg časa. Nakon molitve pozdravnu riječ okupljenim dijecezanskim i redovničkim svećenicima i đakonima uputio je požeški biskup Antun Škvorčević, istaknuvši među ostalim da i “u najgorem stanju naše nemoći, sebičnosti i zla postoji instanca Božjeg milosrđa”. Pozvao je svećenike i đakone “da s cijelim Božjim narodom na korizmenom hodu polaze od te čudesne činjenice da je Bog iznad zla, iznad naših nemoći i promašaja”. Posebno je pozdravio biskupa mostarsko-duvanjskog Ratka Perića, podsjetivši da je on prije nekoliko dana kao domaćin u svojoj biskupiji ugostio biskupe iz Hrvatske i BiH na njihovu zajedničkom zasjedanju, a prije dva dana sudjelovao na biskupskom ređenju novoga vojnog ordinarija Jure Bogdana u Splitu, ali da je unatoč tim i drugim obvezama rado prihvatio poziv da danas predvodi tu duhovnu obnovu u Požegi.
Započinjući svoj nagovor na temu “Svećenički život i poslanje u svjetlu Božjeg milosrđa”, biskup Perić je pozvao nazočne da ono što im bude govorio ne dožive kao predavanje, već kao meditaciju o njima samima i o onima kojima su poslani kao pastiri. Podsjetio je kako nas je papa Franjo u ovoj Godini milosrđa pozvao da na osobiti način prakticiramo djela milosrđa, kojih brojem ima četrnaest, što tjelesnih, što duhovnih, naglasivši da je on za ovu prigodu izabrao samo jedno od njih, a to je duhovno djelo milosrđa “grešnika opomenuti”. Duhovno djelo milosrđa “grešnika opomenuti” je ponajprije djelo pravednosti, dužnost bratske opomene. Ustvrdio je da je vršenje dužnosti bratske opomene u aktualnom političko-kulturalnom kontekstu iznimno otežano jer se suvremeni liberalno-agnostički ljudi u zalaganju za brojna prava bore i za “pravo na grijeh”. Niječe se pojam i činjenica grijeha, i to se nijekanje naziva samoostvarenjem čovjeka. Sloboda se ne doživljava kao dar, nego kao pravo. Za života raditi što se komu prohtije, a nakon smrti nikome za ništa ne odgovarati. Tim riječima je biskup Perić sažeo credo modernoga liberalnog naraštaja, kojeg je Isusovim rječnikom nazvao “preljubničkim i opakim naraštajem”, te pozvao nazočne svećenike da se izdvoje iz njega. Podsjetio je da je čovjek stvoren u stanju milosti, što znači u stanju izvorne svetosti i pravednosti. Istočni grijeh je otajstvo bezakonja, koje nikad nećemo do kraja proniknuti, jer je u nj uključena ne samo ljudska sloboda, nego i sloboda palih anđela. Unatoč tome što je Bog prethodno upozorio čovjeka da će posljedica grijeha biti smrt, čovjek je ipak sagriješio, ubravši plod sa stabla spoznaje dobra i zla. Stablo dobra i zla, to je naša savjest, ustvrdio je biskup, rekavši da se istočnim grijehom ne prenosi osobni grijeh praroditelja, nego njihovo grešno stanje. Gubitak raja slikovito je usporedio s gubitkom kuće. Raj zemaljski, koji su primili u vječnu baštinu, praroditelji su – kockajući se s đavlom – izgubili, i time svoje potomstvo učinili beskućnicima. Posljedice istočnog grijeha su: buntovni neposluh, bratoubojstvo i sveopća pokvarenost te prkosna gradnje babilonske kule s tornjem do neba. Međutim, Bog ne napušta grešno čovječanstvo, jer je milosrdan i milostiv, neshvatljivo sućutan. Nakon čovjeka pada u istočnom grijehu Bog odmah poduzima veliku obnovu, i obećava čovjeku da će ženin rod sotoni satrti glavu. Na bratoubojicu Kajina stavlja zaštitni znak, spašava pravednog Nou i njegovu obitelj. No, Božja ponuda milosti čovjeku sama po sebi nije dovoljna za njegovo spasenje. Potrebno je da grešni čovjek surađuje sa spasonosnom Božjom milošću, kao što je potrebno da bolesnik surađuje s liječnikom koji ga liječi, ustvrdio je biskup Perić. Govoreći o odgoju, ustvrdio je da je “čovjek jedino odgojivo biće u prirodi”, i da je temeljna metoda odgoja opominjanje, kojim se odgajanika odvraća od zloga puta. Način opominjanja mora biti blag i milosrdan. Neodgajanje nužno za posljedicu ima bahatost i drskost. Dužnost odgajatelja je opominjati; a budući da je svećenik također odgajatelj, i njegova je dužnost opominjati. Isus koji je bio milosrdan, također je opominjao grešnike, počevši od svojih apostola, a osobito je oštro prekoravao farizeje (evanđelist Matej spominje 40 slučajeva u kojima je Isus opominjao farizeje). Opomena rađa obraćenje, obraćenje rađa radost, a radost daje smisao životu. S carinikom, koji skrušen dolazi u hram moliti, vapiti nam je: “Gospodine, smiluj se meni grešniku!”, zaključio je biskup Perić.
Uslijedio je kratki odmor, a nakon njega otvoren je razgovor o nekim aktualnim pastoralnim pitanjima. Najprije je biskup Škvorčević nazočne svećenike i đakone pozvao i potaknuo da u vršenju duhovnog djela milosrđa “grešnika opomenuti”, njihov odnos jednih prema drugima ne bude odnos ogovaranja, već evanđeoski pristup bratske opomene. Potom ih je potaknuo da ove korizme organiziraju tzv. velike ispovijedi u župama na način predviđen u obredniku slavlja sakramenta pomirenja. S obzirom na kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca pozvao ih je da imaju povjerenja u ono što s tim u svezi poduzima Sveta stolica. Biskupijski povjerenik za pastoral mladih Ivan Certić ukratko je izvijestio o programu predstojećeg Križnog puta mladih, Svjetskog susreta mladih u Krakovu idućega ljeta te o biskupijskom projektu formiranja animatora za rad u župnom pastoralu mladih. Biskup Škvorčević se ukratko osvrnuo na duhovno snažni događaj nedavnoga Biskupijskog hodočašća u Svetu zemlju te najavio da će ovogodišnja hodočašća u marijanska svetišta biti jake prigode slavljenja Božjeg milosrđa. Izvijestio je nazočne da će novoizgrađena zgrada Dijecezanskog muzeja biti otvorena iza Uskrsa. I ovoga puta stavio im je na srce brigu za duhovna zvanja te je s tim u svezi povjerenik za pastoral duhovnih zvanja Marijan Pavelić izvijestio o nekim biskupijskim projektima. Biskup Škvorčević najavio je da će župnim uredima idućih dana biti poslani dopisi s obzirom na pisanje matica i parica te o prikupljanju informacija o iseljavanju stanovništva. Podsjetio je nazočne na ovogodišnji Dan čišćenja pamćenja i spomena mučenika na Žalosni petak, i potaknuo ih da ga u ovoj Godini milosrđa dostojno proslave, osobito u Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Po završetku programa u Dvorani bl. Stepinca, svećenici i đakoni uputili su se u crkvu Sv. Lovre na pokorničko bogoslužje koje je predvodio biskup Perić, i svojom meditacijom o četiri temeljne kreposti (jakost, pravednost, mudrost, i umjerenost), pomogao im ispitati savjest. Nakon slavlja sakramenta pomirenja uputili su se u Svećenički dom sv. Ivana Pavla II. gdje su susret završili zajedničkim objedom. Svakom sudioniku ove duhovne obnove biskup Perić darovao je svoju najnoviju knjigu duhovnih vježbi pod naslovom “Isusova majka” (Mostar, 2015).