Požega, (IKA) – “Započinjemo korizmu u trenutku kad cijeli svijet potresa recesija na gospodarskom području. Ona i u nas može izazvati ozbiljne posljedice koje se očituju gubitkom radnih mjesta i osiromašenjem mnogih, pa nas to potiče na razmišljanje i djelovanje”, upozorava u korizmenoj poruci vjernicima svoje biskupije biskup Antun Škvorčević. U samoj toj pojavi, napominje biskup, i u odgovoru koji ona traži, skriva se dublja poruka na koju bi vrijedno bilo svratiti vjerničku pozornost. Mnogi stručnjaci i u Hrvatskoj prepoznaju znakove recesije te pozivaju Vladu neka žurno poduzme odgovarajuće mjere za njezino zaustavljanje kako bi se izbjegle ili ublažile posljedice. Znakovita je osjetljivost političara i gospodarstvenika pri rješavanju recesije na globalnoj razini i njihovo uvjerenje o potrebi hitnoga reagiranja kako bi se spriječile teške posljedice za čovječanstvo. Međutim, sadašnja svjetska gospodarska kriza duboko je povezana i s moralnom krizom, “recesijom savjesti”, upozorava biskup. Na tu je činjenicu nekoliko puta upozorio papa Benedikt XVI. a među ostalima i novi predsjednik SAD-a Barack Obama. No, pogubna moralna kriza ni u svijetu, ni u Hrvatskoj ne izaziva tolike reakcije kolike izaziva gospodarska kriza. Stoga se s pravom pitamo, može li sadašnji liberalni kapitalizam odgovoriti izazovima i kakve će biti posljedice moralne recesije za budućnost čovječanstva. U Hrvatskoj još nema pokušaja da se u upravljačkim strukturama i u široj društvenoj zajednici zaustavi moralna recesija. Glas Crkve o tom se pitanju ne čuje daleko, mediji mu ne poklanjaju pozornost primjerenu istinski demokratskom društvu koje brine za dobrobit građana. Doduše, i javni i privatni mediji u Hrvatskoj obavješćuju nas neprekidno o nasilju i nemoralnom ponašanju na različitim razinama života, napose u gospodarstvu gdje je korupcija tek jedan od signala sustava zla koji je izmakao društvenoj kontroli. To se stanje samo djelomice može popraviti boljim organiziranjem i funkcioniranjem zakonodavnoga i sudbenoga sustava. Ali, moralna se recesija ne odnosi na izvanjsku nego na duhovnu čovjekovu razinu. Duhovna se recesija odnosi na čovjekovu savjest, na vrijednosni sustav svakoga pojedinca koji potom tvori vrijednosni sustav zajednice. S obzirom na stanje u društvu u kojem je duhovna recesija u temeljima gospodarske recesije, žurno bi trebalo poraditi na njezinu otklanjanju, upozorava požeški biskup.
Korizmeno vrijeme ističe kao dragocjeno vrijeme u kojem nas Crkva na temelju Božje riječi ponovno podsjeća na Božju istinu o nama i našemu postojanju, o čovjeku kao biću ranjenom iskonskim grijehom, sklonom nazadovanju u dobru. Zato se i “vjernici, svjesni stanja u hrvatskom društvu, ne bi smjeli ograničiti na prokazivanje zla, nego bi trebali pokazivati izlaz iz njega i biti nositelji nade”. Korizma je vrijeme vježbanja u odupiranju zlu, vrijeme opredjeljenja za časno i pošteno ponašanje u osobnom i javnom životu. A snagu za naše napore da zaustavimo moralnu recesiju može nam dati samo Bog: “U trenutku kad povjerujemo Bogu, očitujemo kajanje i čežnju za obraćenjem, opredjeljujemo se za život po njegovu naumu i postajemo dionicima zahvata koji u nama izvodi Božje milosrđe. Naše vrijeme postaje trenutak milosti. Tako se ostvaruje riječ sv. Pavla: ‘Evo sad je vrijeme milosti, evo sad je vrijeme spasa’ (2 Kor 6,2)”.
Biskup Škvorčević poziva stoga da ovogodišnju korizmu provedemo u ozračju navedenih Pavlovih riječi. S tom se željom u brojnim župama Požeške biskupije započelo sa zauzetijim proučavanjem Svetog pisma. “Svjesni istinitosti Isusovih riječi da čovjek ne živi ‘samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta’, pridružimo im se tijekom korizme te u svjetlu Božje riječi prosuđujmo vlastito životno stanje, ‘pročitajmo’ što nam se događa na društvenoj razini, odlučimo se za Božja načela, usudimo ih se vjernije živjeti u vlastitom i obiteljskom životu, ne stidimo se zauzimati za njih i provoditi ih u javnom životu”, ističe u korizmenoj poruci požeški biskup.