Korizmena poruka vojnog biskupa Jezerinca
Zagreb
Korizma otvara i osposobljava vjernika da čuje vlastitu savjest i zamijeti svoj odnos prema Bogu, prema sebi i drugima, prema društvu
Zagreb, (IKA) – Vojni biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac uputio je vjernicima svoje biskupije korizmenu poruku u kojoj ističe da korizma otvara i osposobljava vjernika da čuje vlastitu savjest i zamijeti svoj odnos prema Bogu, prema sebi i drugima, prema društvu, zamjećujući njegove mogućnosti, slabosti ili eventualnu nagriženost. “Stoga mislimo da će korizma biti spasonosna osobito ako pristupimo reviziji našega odnosa prema Bogu. Ta revizija odnosa neodgodiva je, jer što će nam biti svjetlo nutrine ako nam je savjest mrtva”, ističe biskup, te napominje da je osim “ulaska” u nutrinu, potrebno iznaći i primijeniti također sredstva koja u sebi imaju snagu promijeniti i nas i naše odnose. Njih je već odavno Crkva postavila kao nosivu asketsku strukturu korizme, a prepoznajemo ih kao post, molitvu i djela milosrđa.
Osvrćući se na značaj posta, biskup upozorava kako se on ne sastoji u odricanju od hrane, u uskraćivanju. “Post je, prije svega, sređivanje i dovođenje u ravnotežu naših nutarnjih potreba, postavljanje pravih stvari na pravo mjesto. Zato će se pravi postitelj baviti odabirom kvalitetne “hrane” koja će u njemu stvarati zdravo razmišljanje, ljubav i zdrave osjećaje. Post, dakle, iznad svega stvara mogućnost da naša duša, naš razum i volja budu sposobni prepoznati i konzumirati onu hranu koja u sebi ima “život vječni”. Doista je važno u suvremenoj osjetljivosti Crkve istaknuti “socijalnu” dimenziju posta. Naime, mnogi nemaju najosnovnija sredstva za život, dok drugi obiluju. I zato je važno, posebno kad je riječ o korizmenom vremenu, pitati se: “Mogu li učiniti nešto više za bližnjega od onoga što sam do sada učinio?” Bogu je upravo takav post najmiliji, koji nam briše mnoštvo grijeha. Stoga je za očekivati da će u skoroj budućnosti doći do kvalitetnijih promjena među nama”, ističe biskup.
Osvrnuvši se na djela milosrđa, biskup ističe da milosrđe nadilazi pravednost, ali joj se ne protivi, ona je ljubav ostvarena kao odnos. “Netko će reći da je neprimjenjiva u društvenom životu, osobito ako smo uvjetovani sve češćim pojavama zloporaba raznih vrsta koje traže pravdu. Pravednost je veoma važna kao kršćanska krepost. Štoviše, ona je temelj mira među ljudima. Unatoč svim padovima ljudi, milosrdni čovjek učinit će sve da čovjek ne bude izgubljen. Nije, dakle, toliko u pitanju naša sposobnost darivanja, koliko naša sposobnost prihvaćanja i istinskog odnosa prema čovjeku kao biću zbog kojega je isključivo Isus otišao u smrt”, ističe biskup.
U poruci biskup ističe i da se ne treba boriti protiv vremena, jer ono po sebi nije ni dobro ni loše; kakvi su ljudi takvo je i vrijeme. Čovjek se ne smije prepustiti nekoj slijepoj sudbini, očekujući neke bolje dane. Zato nam je raditi na remontu osoba i struktura, koristeći sva sredstva primjerena procjeni stanja i traženju onih izlaza koji su primjereni svijesti i kulturi ovog naraštaja, piše biskup te potiče da odgovornost i savjesnost budu dva uporišta korizmenog hoda.
.