Varaždin, (IKA) – Drugi od pet korizmenih susreta, koje u prigodi Godine vjere priređuje Varaždinska biskupija za suradnike u župnim ekonomskim i pastoralnim vijećima te angažirane vjernike laike održan je 23. veljače u dvorani Biskupijskoga pastoralnog centra u Varaždinu. Bio je to prvi od triju susreta namijenjenih članovima župnih pastoralnih vijeća, a okupio je predstavnike župa četiriju podravskih dekanata, i to Đurđevačkoga, Koprivničkog, Ludbreškoga i Virovskoga dekanata.
Pozdravljajući na početku susreta sve nazočne, varaždinski biskup Josip Mrzljak kazao je kako je namjera bila okupiti na ove korizmene susrete one koji su najbliži svećenicima u upravljanju župnim zajednicama te da se svi zajedno podsjete da su članovi mjesne Crkve kao jedne velike obitelji koja je po broju stanovnika četvrta nad/biskupija u Hrvatskoj. Napomenuo je kako dio župa u Varaždinskoj biskupiji ima osnovana pastoralna vijeća, ali dio još uvijek nema, dodavši kako je želja ovim susretom posvijestiti njihovu važnost u životu župa, ali i mjesne Crkve koja će također u nadolazećem razdoblju osnovati svoje biskupijsko pastoralno vijeće. Na susretu su sudjelovali i najbliži suradnici mjesnog biskupa generalni vikar mons. Ivan Godina i kancelar mons. Antun Perčić, koji su ukratko predstavili svoju službu, te predstojnik Obiteljskog centra i povjerenik za katoličke udruge laika preč. Josip Koprek, ekonom vlč. Josip Hadrović, ravnatelj BUZUK-a i Svećeničkog doma preč. Mirko Horvatić, predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i sakralnu arhitekturu vlč. Mario Kopjar, rektor katedrale preč. Blaž Horvat, te biskupov tajnik vlč. Marko Štefanec. Mons. Godina kazao je kako su se okupili da zajednički promišljaju o životu mjesne Crkve i župnih zajednica te o poboljšanju aktivnosti u pastoralu u čemu i sudionici susreta mogu dati doprinos kao prvi suradnici svojih župnika.
Središnji dio susreta bilo je izlaganje preč. Kopreka o mjestu i ulozi župnih pastoralnih vijeća u poslanju Crkve. Uvodno je podsjetio da se nalazimo u Godini vjere, kada si na razne načine i u raznovrsnim prilikama želimo posvjestiti naše vjerničko poslanje u svijetu u kojem živimo, a o 50. obljetnici završetka II. vatikanskog koncila koji je u tom smislu dao mnoge smjernice, koje iz raznoraznih razloga, nažalost, još nisu zaživjele i konkretizirale se u našoj domovinskoj Crkvi, želio je istaknuti neke činjenice koje bi trebale voditi u crkvenom, pastoralnom djelovanju, ali i u osobnom življenju vjere.
Podsjetio je na nekoliko temeljnih crkvenih dokumenata koji daju smjernice vezane uz tu temu, napomenuvši kako unutar Crkve kao “naroda Božjeg” svaki član treba preuzeti svoj dio odgovornosti. U tome vjernici laici, s obzirom na konkretnu svakodnevnu prisutnost u svjetovnom životu, imaju posebnu mogućnost naviještanja Evanđelja u živom tkivu društva. Pored suodgovornosti postoji djelovanje koje se naziva suradnja, a izvršavaju ga vjernici laici kojima su povjerene službe i zaduženja u Crkvi. Pri tome su župna pastoralna vijeća mjesta iz kojih bi trebale proizlaziti sve službe i aktivnosti, kao izraz svijesti vjernika laika suodgovornih za život Crkve. U nastavku je definirao što je to Župno pastoralno vijeće, koja je njegova uloga, te koje su mogućnosti glede njegova djelovanja u ovome trenutku i u budućnosti. Podsjetio je kako je odlučan poticaj pastoralnim vijećima dala apostolska pobudnica “Christifideles laici” iz 1988. g. pape Ivana Pavla II. koji je dao osobito značenje toj ustanovi, smatrajući i da je ona nedovoljno vrednovana u pastoralnom djelovanju.
Župno pastoralno vijeće trebalo bi biti svojevrsni subjekt zajedništva i pod vodstvom župnika glavni pokretač njegova ostvarivanja, te u isto vrijeme pospješivanja poslanja iz vjere svih vjernika u konkretnoj župnoj zajednici, kazao je preč. Koprek, podsjetivši kako je “formiranje župnoga pastoralnog vijeća teološka i moralna obveza za svaku župnu zajednicu, odnosno za svakoga župnika”. Govoreći o svrsi i smislu župnoga pastoralnog vijeća, naglasio je kako ono treba poslužiti zajedničkom djelu na području naviještanja, bogoslužja i dobrotvornosti.
Osvrčući se na stanje u hrvatskim biskupijama, kazao je kako u nekima postoje, barem formalno, te više ili manje učinkovita biskupijska i župna pastoralna vijeća koja imaju i svoje statute i pravilnike. U Varaždinskoj biskupiji ne postoji na formalno-pravnoj razini biskupijsko pastoralno vijeće, kao niti župna pastoralna vijeća u strogom smislu riječi. No, u nekim župama postoje pastoralna vijeća koja se u svom radu ravnaju ranijim Pravilnikom župnoga pastoralnog i ekonomskog vijeća, u nekim župama to je uži krug suradnika, tzv. župnih odbornika, a u nekim župama, nažalost, bilo čega u tom smislu nema. Izrazio je nadu da će i ovi korizmeni susreti pomoći da se pastoral u mjesnoj Crkvi podigne na jednu višu i kvalitetniju razinu, te da na temelju promišljanja, dogovora i konkretnih akcija, kako na biskupijskoj tako i na župnim razinama, s vremenom zaživi organiziranije i aktivnije djelovanje pastoralnih vijeća. Naglasio je da je stoga potrebno izraditi statute odnosno pravilnike biskupijskog i župnog pastoralnog vijeća te smjernice za izbor članova tih vijeća, koje će potvrditi i proglasiti mjesni biskup. No, prije svega, potrebno je poraditi na svijesti potrebe postojanja i djelovanja takvih vijeća, kako kod vjernika laika, tako i kod svih svećenika, župnika, rekao je predavač te u nastavku pobliže pojasnio što je Župno pastoralno vijeće.
Na kraju izlaganja preč. Koprek istaknuo je kako bi vijeće trebalo, prije svega, stvarati svijest i poticati cijelu župnu zajednicu za aktivan vjernički život, kako zajednički, tako i osobni rast u vjeri. Takve pothvate i sliku župnoga zajedništva ne može razvijati sam župnik bez pastoralnih suradnika i župne svijesti svih vjernika. A to uključuje nužnost pomne, točno usmjerene i sustavne formacije, kako svećenika, tako i vjernika laika, za ispravan pogled na Crkvu i prikladno i primjereno određivanje prioriteta i zadataka u pastoralnom djelovanju, zaključio je preč. Koprek.
Nakon izlaganja biskup Mrzljak istaknuo je kako su svećenici u upravljanju župama oduvijek imali svoje suradnike među laicima koji su im bili podrška, poticaj i pomoć u obavljanju službe. Izrazio je želju da se djelovanje najbližih suradnika laika u župama odvija kroz rad pastoralnog vijeća i njegovih odbora te iznio nadu da će ovi susreti biti poticaj da se osnuju i zažive pastoralna vijeća tamo gdje još nisu. Pritom je naglasio kako bi bilo pogrešno osnovati ta vijeća i druge strukture samo “na papiru” te zaželio da ona u župnim zajednicama zažive i u stvarnosti.
Za riječ se na kraju javilo nekoliko predstavnika župa, koji su iznijeli primjere dobrog funkcioniranja osnovanih pastoralnih vijeća i njihovih pododbora, kao i primjere dobre suradnje župnika i angažiranih laika u onim župama koje još nemaju formalno osnovana vijeća, ali mnogobrojne zajedničke aktivnosti pokazuju da je u župi živo pastoralno djelovanje koje je dobar temelj za osnivanje pastoralnog vijeća.
Korizmeni susret zaključen je misnim slavljem koje je u katedrali Uznesenja BDM predvodio biskup Mrzljak, te zajedničkim objedom u Svećeničkom domu.