KR‹aANSKI IZVORI AMERIiKE DEMOKRACIJE Biskupi nisu samo Ouvari istine, oni moraju istinu ¶ivjeti u ljubavi i slu¶enju ljudima

Baltimor, 9. 10. 1995. (IKA) – U nedjelju, 8. listopada Sveti Otac je predvodio sveOano euharistijsko slavlje u Oriole Park at Camden Yards u Baltimoru s velikim mno±tvom vjernika. Tom je prilikom odr¶ao propovijed posebno se osvrnuv±i na ulogu kr±Aanstva u razvoju Sjedinjenih AmeriOkih Dr¶ava i posebno u razvoju slobode i demokracije kojom se ta zemlja istiOe u svijetu. Meriland je upravo mjesto ro?enja Crkve u onda±njoj kolonijalnoj Americi. Pred vi±e od 360 godina mala skupina katolika do±la je u Novi Svijet izgraditi kuAu u kojoj bi u slobodi Boga slavili. Utemeljili su koloniju koja je bila posebno oznaOena vjerskom sno±ljivo±Au, tolerancijom, ±to je postalo uljudbenim kamenom temeljcem ameriOke demokracije. U Baltimoru je sjedi±te najstarije katoliOke metropolije u SAD. U Baltimoru su god. 1884. ameriOki katoliOki biskupi objavili “Baltimorski katekizam” koji je desetljeAima oblikovao vjeru tisuAa i tisuAa tamo±njih katolika. U Baltimoru je i dr¶avni ±kolski sustav usmjerila sveta Elizabeth Ann Seton. Ondje je utemeljeno i prvo katoliOko sjemeni±te u Americi i prvi tamo±nji katoliOki ¶enski zavod. Tu je izvori±te rastu i razvoju katoli±tva na cijelom kontinentu. U nastavku propovjedi Ivan Pavao II. se je sjetio kako je prije dvije godine u Denveru bio duboko dirnut ¶ivotno±Au ameriOke mlade¶i, njezinim svjedoOenjem zanosne ljubavi prema Kristu. Sad prikazuje misu za jaOanje te ¶ivotnosti i te kr±Aanske hrabrosti na svim crkvenim razinama u SAD. Sva se Crkva upravo priprema za treAe kr±Aansko tisuAljeAe. Taj veliki jubilej izazov je za novo iznova promi±ljeno navje±tanje Evan?elja suvremenom svijetu. Kristovo Evan?elje nije neko privatno mi±ljenje ni daleki duhovni ideal niti tek program osobnoga sazrijevanja. Evan?elje je snaga koja mo¶e preobraziti svijet! Evan?elje nije samo misao: ona je ¶iva osoba Isusa Krista.
Zatim je Papa zahvalio Bogu za veliku plemenitost ameriOkih katolika koji daju veliku pomoA katoliOkim misijama u svijetu i dobrotvornim pothvatima u drugim zemljama. Crkva iz SAD poslala je u svijet hrabre misionare, mu±karce i ¶ene od kojih su mnogi krvlju posvjedoOili vjeru dokazujuAi staru istinu da je krv muOenika sjeme kr±Aanstva.
Istina je da su u na±e doba i mnogi katolici zbunjeni i razoOarani razvojem doga?aja u svijetu. Ali, narod ka¶e: “Bog je spor, ali i dosti¶an”. Nije uzalud Oekati Bo¶ju pomoA. Pavao je pozivao Timoteja neka podnosi patnje zbog Evan?elja. Uostalom, nema zla s kojim se mi suOeljavamo, a da se Krist ne suOeljava zajedno s nama. I nema kri¶a koji bismo morali ponijeti a da ga Isus veA za nas ponio. BuduAi da vjerujemo kako Kristova smrt i uskrsnuAe otkrivaju izvorno znaOenje ljudskoga postojanja, sve ±to je zaista ljudsko odjekuje u na±im srcima. Krist je za sve umro i zato moramo svima slu¶iti.
Amerika je uvijek htjela biti domovina slobode. Sad se Amerika mora suOeliti s izazovom pronala¶enja punine slobode u istini. Prije 130 godina predsjednik Abraham Lincoln pitao se mo¶e li nacija, zaOeta u slobodi i uvjerena da su svi ljudi jednaki, dugo opstati. Pokazuje se da mo¶e, ali demokracija ne mo¶e postojati bez zajedniOkog zauzimanja za odre?ene moralne istine o ljudskoj osobi i ljudskoj zajednici. Osnovno pitanje koje se postavlja demokratskom dru±tvu je: “Kako mo¶emo ¶ivjeti zajedno?”. Zaista je va¶no za Ameriku da se na svaki novi nara±taj prenosi moralne istine koje utvr?uju slobodu jer sloboda nije proizvoljnost nego odgovorno zauzimanje.
Istaknuvi±i tako va¶nost istine, Papa je posebno upozorio: “Mi biskupi trebamo Oiniti mnogo vi±e nego da istinu Ouvamo. Moramo je progla±avati u zgodno i nezgodno vrjeme, moramo je slaviti s Bo¶jim narodom u sakramentima, moramo istinu ¶ivjeti u ljubavi i slu¶enju, moramo obznanjivati svjedoOenje istine koja je sam Isus Krist.
Na kraju mise Papa je s okupljenim vjernicima izmolio An?elovo pozdravljenje (angelus) gdje je istaknuo Bezgre±nu kao za±titnicu Sjedinjenih Dr¶ava, Mariju Kraljicu kao za±titnicu baltimorske nadbiskupije, Mariju Majku Crkve kao uzor kr±Aanske ljubavi povjeriv±i Ameriku i ameriOki narod njezinu zagovoru.