Krist želi da je njegova Crkva otvorena svakome
Vatikan
Papa Benedikt XVI. primio članove Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda na završetku njihova pohoda "ad limina"
Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je 4. svibnja članove Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, koja obuhvaća Katoličku Crkvu u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i apostolsku upravu u Prizrenu na Kosovu, na završetku njihova posjeta “ad limina”.
Papa je, pozdravljajući biskupe, istaknuo kako oni dolaze iz različitih država koje imaju različite etničke skupine, kulture i jezike, no njihove su crkvene zajednice ujedinjene u istoj vjeri u uskrsloga Krista koju su nam prenijeli apostoli. Različite države i različito društveno i vjersko okruženje u kojima vaši vjernici žive imaju utjecaj na njihov kršćanski život, rekao je Papa, spomenuvši brakove između osoba različite konfesionalne ili vjerske pripadnosti što iziskuje posebnu duhovnu pozornost i skladniju suradnju s ostalim kršćanskim Crkvama, vjerski odgoj novih generacija, kao i formaciju svećenika za djelovanje u multikonfesionalnom okruženju. Sveti Otac upozorio je da je bogoslovima i svećenicima važno pomoći njegovati blizak odnos s Kristom da bi mogli u potpunosti ispuniti svoje poslanje i da se ne bi vidjeli kao puke “zaposlenike” crkvene organizacije.
Svećenik je u potpunoj službi Crkve, živog i duhovnog organizma koji svoju energiju crpi ne iz nacionalnih, etničkih ili političkih čimbenika, nego iz Kristova djelovanja prisutnog u njegovim svećenicima, istaknuo je Papa, dodajući da “Gospodin želi da je njegova Crkva otvorena svakome”, a Crkva je kroz stoljeća u dodiru s različitim jezicima, rasama, narodima i kulturama očuvala svoje univerzalno značenje.
Papa se osvrnuo i na tešku misiju biskupa iz te biskupske konferencije i ohrabrio ih da budu “evanđeoski kvasac koji će uskisnuti društvo”, te potaknuo na zauzeto pastoralno djelovanje koje će zasigurno imati odraza i na društvo, jer je savjesti oblikovane prema Evanđelju lakše potaknuti da izgrađuju humanije društvo. Pogrešno shvaćena modernost danas na pretjeran način teži isticati potrebe pojedinca na štetu obveza koje svaka osoba ima prema Bogu i zajednici kojoj pripada. Stoga je važno rasvijetliti pravo poimanje građanske i javne odgovornosti, jer upravo od toga shvaćanja proizlazi zauzimanje za svačije pravo i za pravu integraciju vlastite kulture s drugima, težeći zajedno općem dobu, istaknuo je Papa.
Osvrnuvši se na ujedinjenje Europe i na prinos mjesnih Crkvi tome procesu, Benedikt XVI. podsjetio je da su i mjesne Crkve u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Kosovu dio toga procesa i da u njemu trebaju dati svoj doprinos. To je teška obveza zbog, kako je rekao, “nedostatka sredstava” i “malenosti katoličkih snaga”.
Nije lako zaboraviti teško nasljedstvo više od četrdeset godina jednostranoga mišljenja, te su godine stvorile društveno ponašanje koje se nije zasnivalo na slobodi i pojedinačnoj odgovornosti, a istodobno je teško oprijeti se napastima zapadnjačkoga materijalizma, istaknuo je Papa, ohrabrivši biskupe iz Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda i potaknuvši ih na suradnju s pravoslavnom braćom, svim kršćanskim konfesijama i ostalim ljudima dobre volje da bi se unaprijedilo promicanje evanđeoskih vrijednosti.