Split, (IKA) – Kristovo uskrsnuće pobjeda je života i Božje ljubavi prema čovjeku i prema svemu stvorenomu, istaknuo je u ovogodišnjoj uskrsnoj poruci splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. No, upozorio je kako povijest govori ne samo o ljubavi, već i o dramatičnom odnosu Boga i čovjeka. Na Božje čovjekoljublje, čovjek u svojoj zloći, sa svojim nepravednim strukturama, osobi Isusa Krista, Božjoj ljubavi koja nas je potpuno i nesebično ljubila, dodijelio je ponižavajući i nasilni kraj osude i smrti na križu te sudbinu zaborava pod navaljenim grobnim kamenom, upozorio je, istaknuvši kako je ipak kamen odvaljen, grob prazan, tijela nema, a Evanđelje nam donosi iznenađujuću vijest o Isusovu grobu.

U tami svojih sumnji i ograničenja, zatvorenosti i nepovjerenja, u stvarnosti tolikih navaljenih kamenja na osobni, obiteljski i društveni život, priznajemo da nama ne samo nedostaje ona čudesna novost #!#!i povjerova#!#!, već nas plaši realnost pred kojom često zatvaramo pogled oka. Ponekad se s njome mirimo i prihvaćamo ju kao nešto posve normalno, prokomentirao je nadbiskup Barišić, ukazavši da je opasno ako nenormalno stanje prihvatimo kao normalno.

“Zar nije navaljeni teški grobni kamen na život ako se zapostavlja pravno i etički, kulturno i ekonomski, materijalno i duhovno obitelj, temeljna stanica svakog društva? Što je nezaposlenost, mala primanja, nedostatak stambenog prostora, nijekanje različitosti muškarca i žene, medijska pažnja i legalizacijska zaokupljenost oko gay parada i istospolnih zajednica? Što može značiti legalizacija ubijanja nerođene djece, smanjenje broja sklopljenih brakova, a rast postotka rastavljenih u našem društvu – ako ne kamenovanje života? Ne govori li nam uostalom, demografska slika o našem teškom grobnom kamenu? Žaloste nas učestale vijesti o društvenom kriminalu, o samoubojstvima, o stradanju mladeži i hrvatskih branitelja, o generaciji ovisnika, o korupciji odgovornih osoba, o ponižavanju radnika i bahatosti bogataša. Stoga se donosi sve više zakona i programa protiv korupcije, protiv droge, protiv navijačke delikvencije, protiv kriminala i raznih prijevara, ali se samo tapka na mjestu. Tko je za to odgovoran? Istina, društvene institucije moraju putem prevencije i zakona tražiti i održavati red i mir. No, naš hrvatski narod, koji se 14 stoljeća izgrađivao na kulturi evanđelja, pozvan je ponovo otkrivati odgojnu dimenziju Radosne vijesti ljubavi, istine i života”, istaknuo je u poruci nadbiskup.

U svjetlu Kristova uskrsnuća, napisao je nadbiskup, usuđujemo se povjerovati da se obitelj može graditi na čvrstoj stijeni s otvorenim nebom pod kojim se rađa osoba i dobiva ohrabrujući poticaj za novost života. Jer, upozorio je, narod koji gubi zdravi razum, koji ne poštuje naravni zakon, koji ne poštuje naturu, navaljuje kamen na grob svoje budućnosti kroz različite oblike dekadentne kulture smrti.

U svjetlu Kristova uskrsnuća htjeli bismo povjerovati da je moguće dignuti kamen relativizma i hedonizma s etike i morala, kamen materijalizma s duhovnosti, kamen grubog kapitala, uskih interesa i zloporaba vlasti koji tlače i pokapaju opće dobro i rađaju kulturu smrti, naveo je dalje nadbiskup.

U svjetlu Kristova uskrsnuća usuđujemo se povjerovati da je kultura života jača od svih oblika spomenute kulture smrti. Vjerujemo da je s pravom, uz pojavu tolikih prava, moguća i kultura dužnosti jer samo ako odgovorno vršimo svoje dužnosti, tek tada naša prava postaju izvorom radosti. S toga motrišta vjerujemo da naš individualizam i sebičnost mogu biti pobijeđeni i preobraženi u solidarnu ljubav koja je sposobna ljubiti bližnjega kao sebe samoga; da naša kultura može biti ukorijenjena u humano i otvorena Vječnom, određena ljubavlju prema bližnjem i vjernosti Bogu; da vjera i nada, protjerane i mrtve, u tolikim savjestima mladih i odraslih može uskrsnuti i postati duhovna snaga i svjetlo cjelovitog smisla života, ukazao je.

U svjetlu Kristova uskrsnuća htjeli bismo povjerovati da će se odgovorni za medije u našem društvu doista zauzeti da mediji budu promicatelji istinskih vrednota, a ne sredstvo zavodljivog stila egoističnih mitova življenja. Konačno, u svjetlu Kristova uskrsnuća htjeli bismo danas povjerovati da je moguće pojedinačno i zajedno, osobno i institucionalno tako djelovati da se svi vidimo i prepoznamo u obrani života, zaštiti dostojanstva osobe i dostojanstvena života svakog čovjeka, poručio je vjernicima svoje nadbiskupije nadbiskup Barišić.

Osvrnuvši se na činjenicu da je tolikim mladima, muževima i ženama u našem društvu navaljen na leđa kamen nezaposlenosti, upozorio je da taj kamen nećemo ukloniti radom nedjeljom. To bi značilo stavljanje grobnog kamena na samu nedjelju, upravo na dan kad je dignut kamen s groba čovjekova života i postavljen novi temelj kulture rada i odmora, slavlja i zajedništva, smisla i nade naše, pojasnio je.

Ističući da krštenje određuje naš identitet, genetski i sudbinski, biološki i teološki, da ulazi u temeljnu odrednicu naše egzistencije daleko više nego datum rođenja jer se datum rođenja odnosi na stvorenje i prošlost, a krštenje na naše sinovstvo i vječnost, nadbiskup je istaknuo da stoga slavimo Uskrs ne samo kao događaj prošlosti, već kao prisutnost u nama ljubljenima koja nam daje vidjeti i povjerovati. Snagom Kristove ljubavi živimo novost Uskrsa suprotstavljajući se silama smrti i svemu onome što nas dovodi u beznađe, malodušnost, pesimizam, obeshrabrenost pred izazovima i poteškoćama života, zaključio je nadbiskup Barišić.