Zagreb, (IKA) – Tribina “Kriza: financijska, ekonomska i kakva još?” održana je 10. ožujka u franjevačkom samostanu u zagrebačkom Sigetu, u organizaciji Socijalne inicijative Franjevačkog svjetovnog reda i FRAMA-e. Gosti tribine bili su pravnik, stručnjak za pripremu za EU dr. Neven Šimac i analitičarka tržišta i kapitala Silvana Milić.
Dr. Šimac osvrnuo se na vrste, uzroke i posljedice kriza, te na moguće mjere izlaska iz krize. Osvrnuvši se na ulogu Europske komisije, dr. Šimac rekao je da ona šuti, jer nije mali razlog rizik financijskoga i socijalnoga kolapsa. Stoga je ovo vrijeme ispita solidarnosti Europe prema svim zemljama članicama, posebno novima siromašnijima, kao i prema zemljama – kandidatima. Kriza postaje financijska, ekonomska i duboko socijalna, rekao je dr. Šimac i istaknuo da je u SAD-u čiji je kriza i proizvod, protekle godine izgubljeno tri milijuna radnih mjesta, a ove godine u samo prva dva mjeseca milijun i tristo tisuća radnih mjesta. Iz toga će proizaći da će kriza postati i politička, što se već osjeća u obliku štrajkova i prosvjeda od Grčke, Francuske i Velike Britanije. Razlog tome je što je kapitulirala politika. Dopušteno je da se ekonomija nametne politici, upozorio je dr. Šimac te istaknuo kako se okupljaju velike nevladine organizacije s ciljem pronalaska izlaza iz krize, no to okupljanje je jako sporo. Na kraju je dr. Šimac iznio nekoliko prijedloga za izlaz iz krize poput dodatnog obrazovanja ljudi koji gube posao kako bi se mogli ponovno zaposliti, smanjenje poreza, tj. veće oporezivanje kapitala, a manje rada, investiranje države, budući nema privatnih investicija, a bit će potrebno zakonski regulirati financijsko tržište.
Silvana Milić započela je izlaganje odlomkom iz Svetog pisma o Josipovu snu, te je na njemu temeljila svoju tezu kako je aktualna situacija ružna, ali nije kraj svijeta. Pojasnila je razloge koji su doveli do krize, splet okolnosti koje su potaknule inflaciju, te istaknula kako se to sve reflektiralo i u Hrvatskoj kao sudioniku na financijskom tržištu. Na pitanje kako ublažiti utjecaj krize na svakodnevni život, Milić je istaknula da je potrebno da svatko krene od sebe. Naime, upozorila je da je kod nas mnogo toga društveno prihvatljivo, a u stvari je riječ o pogrešnoj percepciji. Kao primjer istaknula je očekivanja mladih da im po završetku fakulteta država mora dati posao. No, u inozemstvu mnogo mladih prva iskustva stječe volontiranjem, a potom ta iskustva primjenjuju u svom zvanju. Istaknula je i primjer današnje generacije koja se naviknula na kredite, dok to ranije generacije nisu toliko prakticirale, već trošile onoliko koliko imaju. Dakle, nalazimo ostatke prošlog sustava koji nas nije naučio brinuti sami za sebe, upozorila je Milić, te podsjetila kako promjene ne mogu doći preko noći, no svatko svojim osobnim nastojanjem može doprinijeti ublažavanju krize.