Zagreb, (IKA) – Komisija “Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije na konferenciji za novinare u četvrtak 29. travnja u Zagrebu predstavila je izjavu “Kriza i napredak suvremenog hrvatskog društva”.
U uvodnom dijelu, predsjednik Komisije “Iustitia et pax” HBK sisački biskup Vlado Košić istaknuo je kako se ta izjava na neki način nastavlja na izjavu o svjetskoj ekonomskoj, socijalnoj i moralnoj krizi iz lipnja protekle godine. Tu je izjavu hrvatska javnost sa zanimanjem i odobravanjem dočekala, premda je izjava bila izazvala i negodovanje pojedinaca. S novom izjavom željeli smo pobuditi nadu našim vjernicima, ali i svim građanima naše države, te izreći kako mi u Crkvi smatramo potrebnim propitivanje pravih vrijednosti.
Biskup je također istaknuo kako se u izjavi velika pozornost posvećuje nekim institucijama u društvu za koje se smatra da upravo one bude tu nadu u ovo teško vrijeme. Prije svega željeli smo istaknuti važnost obitelji kao institucije koja nam je itekako potrebna i važna. Također smo rekli nešto o obrazovanju, a posebno o solidarnosti, tj. da se na temelju kršćanskih vrijednosti u vrijeme krize pozornost treba posvetiti moralu i onim institucijama koje društvo mogu ponijeti naprijed i pomoći da se u solidarnosti podijeli teret i pronađe što bolji izlazak i da se iz tih nedaća izađe obogaćen i duhovno unaprijedi život svakog čovjeka. U tom kontekstu biskup je upozorio na završne riječi izjave kojima se podsjeća da čovjek ne živi samo o kruhu, nego o Božjoj riječi. Time se ne niječe vrijednost i važnost kruha, i drugih materijalnih dobara koje su nam potrebne, ali se ističe primat duhovnih dimenzija kojima se trebamo nadahnjivati, rekao je biskup.

Samu izjavu prema točkama predstavio je tajnik Komisije “Iustitia et pax” HBK dr. Gordan Črpić. Tako je istaknuo prvu točku naslovljenu “Kriza i reforme”, u kojoj se podsjeća kako su krize uvijek bile povlašteni trenuci kada više nije bilo druge nego zastati, razabrati i razlučiti što valja žurno mijenjati, a što je još uvijek vrijedno sačuvati. Druga točka “Snošljivost i povjerenje” osvrće se na situaciju u hrvatskom društvu koja je prilično depresivna. No, podsjeća se na iskustvo svijeta koje pokazuje da bez povjerenja u institucije i ljudi jednih u druge nije moguće graditi državu, ali ni razvijati društvo, posebice ne složeno demokratsko društvo. Treća, najopsežnija točka “Obzor nade” ukazuje na institucije, djelatnosti i načine na koje se s pouzdanjem može osloniti u stremljenju prema izlasku iz krize i napretku hrvatskog društva. To su obitelj, obrazovanje i znanost, te solidarnost i umjerenost.
Četvrta točka “Ne pokusima, da razvoju” upozorava i poziva na žurno i sveobuhvatno djelovanje i solidarnost, te ističe kako to djelovanje ne smije biti neodgovorno i eksperimentirajuće, nego snažno reformsko, tj. odlučno, ali pažljivo i obzirno, imajući u vidu sve dobro i loše u sadašnjoj našoj praksi, ali i u iskustvu Europe i svijeta u suvremenoj povijesti. U tu svrhu potrebno je obaviti niz društvenih istraživanja kako bi snimili stvarno stanje institucija i društva, te kako bi uvidjeli njihove stvarne razvojne mogućnosti, kaže se u izjavi. U posljednjoj točki naslovljenoj “Kriza kao prilika za novi razvoj društva” ističe se kako se u izjavama i pozivima glede sadašnje krize želi biti ljudima nade. Ukazali smo da postoje realni temelji na koje se kao narod i društvo možemo osloniti u traženju putova izlaska iz krize i razvoja solidarnoga hrvatskog društva. U tom smislu, u ovoj svojoj izjavi, uz naglašavanje prava, dužnosti i dostojanstva čovjeka, uz vrednovanje i promicanje obitelji kao temelja osobe sreće i odgoja budućih naraštaja i uzajamnosti sadašnjih, želimo na kraju posebno istaknuti snagu prijateljstva koja još živi u našem narodu i koja, ako se društveno prizna i posvijesti, može biti snažan izvor dobrog življenja i veće solidarnosti u Hrvatskoj, ističe se na kraju dokumenta.