Zagreb, (IKA) – Križarska organizacija tradicionalno je povodom Papina dana organizirala prigodnu akademiju. U dvorani „Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu uz članove Križarske organizacije okupili su se 13. ožujka i zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, delegat zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića biskupski vikar za laike preč. Marko Kovač, duhovnik Križarske organizacije mons. Josip Kuhtić, generalni postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. Juraj Batelja, kao i redovnice više redovničkih zajednica. Program je počeo kraćim filmom, osvrtom na obljetnicu pontifikata pape Franje, te molitvom na nakane Pape koju je predvodio biskup Gorski. U pozdravu sudionicima skupa predsjednik Križarske organizacije Darijo Burjan istaknuo je kako su uz ovogodišnju proslavu križari inicirali i „Papin dan u školi”, podsjetivši kako su još od doba bl. Ivana Merza, koji je i inicirao proslavu u Hrvatskoj još dvadesetih godina prošloga stoljeća, upravo učenici, studenti, bogoslovi i sjemeništarci revno sudjelovali na proslavama Papina dana.
U predavanju „Papa Franjo: Neumorni tražitelj obnove Crkve” prof. dr. Stjepan Baloban podsjetio je kako je papa Franjo u 77. godini započeo svoj put rimskoga biskupa, premda, kako je kasnije u svojim intervjuima naglašavao, nije s tim računao. U pozdravu s balkona bazilike Sv. Petra rekao je: „Započinjemo put: biskup i narod. Taj put Rimske Crkve koja predsjeda u ljubavi svim Crkvama. Put je to bratstva, ljubavi i povjerenja među nama”. Među glavnim oznakama Franjina papinstva dr. Baloban istaknuo je da Papa želi i traži obnovu Crkve. Sve je vidljivije da papa Bergoglio na različite načine pokušava potaknuti Crkvu na promjene o kojima su govorili kardinali na općim kongregacijama prije samoga izbora. Istina, on to čini na svoj specifičan način, svojim stilom, rječnikom i osobnošću. U njegovim intervjuima može se upoznati papa Franjo kakav on uistinu jest. Papa Franjo zna današnjem čovjeku „na jednostavan i zoran način približiti evanđelje – oni koji su otvoreni evanđeoskoj poruci to razumiju, a takvih koji traže ima danas sve više i u našoj Hrvatskoj”. Polazište svega je njegov prvi i programski dokument „Evangelii gaudium”. Crkvu je potrebno trajno obnavljati, stoga on kao rimski biskup češće upotrebljava poznati izraz „semper reformanda”. To je područje unutarnje reforme ili bolje rečeno trajne obnove Crkve. Kao istinski pastir papa Franjo u svemu što čini kreće od sebe, tako i u obnovi Crkve. On u svojoj sredini, u Rimskoj kuriji traži obnovu kako bi se to moglo prenijeti na druge dijelove Crkve: na krajevne Crkve, na biskupije, na župe, u redovničke zajednice. Hoće li papa Franjo ostati samo tražitelj obnove Crkve ili će se Crkva u ovo naše vrijeme stvarno obnoviti ovisi o puno čimbenika, no proces je započeo i, u ovom procesu obnove Crkve kao i u procesu obnove Crkve na Drugom vatikanskom koncilu, povratka na staro nema. Papa Franjo poziva na istinsko traženje zajedničkog puta prema onom uvijek aktualnom i nadahnjujućem, a to je isusovska i evanđeoska Crkva, odnosno život kršćanina prema modelu Nazarećanina, zaključio je prof. Baloban.
Na početku predavanja „Papa Franjo – suradnik mladenačke radosti” vlč. Ivica Cujzek ukazao je na riječi pape Franje koje je zapisao u vlastitoj mladosti, neposredno prije svećeničkog ređenja, u osobnoj ispovijesti vjere. U njima prvo plijeni pažnju posvemašnja iskrenost, toplina, srčanost, otvorenost, vjera i nada. To jesu apstraktni pojmovi koji, ako nisu njegovani stvarnim životnim situacijama, lako mogu postati prazno slovo na papiru, ali ako je u njima utemeljen stvaran život, onda njihovi plodovi zaista mogu činiti velike stvari. Možda je najteže u današnjem svijetu upravo ono što zvuči najlakše – biti normalan. Ta stvarnost, normalnost, realnost, u suvremenom svijetu često izmiče pod teretom stresnog, užurbanog načina života, medijskog terora, tehnološke nametljivosti, pretjeranog materijalizma i drugih novovjekih dostignuća koja guše onakav način života kakav sve češće priželjkujemo, a sve rjeđe živimo”, rekao je vlč. Cujzek. Papa Franjo najavio je da će u listopadu 2018. započeti zasjedanje 15. redovne biskupske sinode kako bi se razmotrila tema: “Mladi, vjera i razlučivanje zvanja”. Papa napominje da zajedno s biskupima želi još više biti „suradnik radosti” mladih. To govori mnogo o papi Franji, ali govori nam mnogo i o nama samima. Svaki pojedinac, koji je neprocjenjiv i nezamjenjiv dio Crkve, trebao bi se zapitati čime i kako toj svojoj obitelji pridonosi, naglasio je vlč. Cujzek.
Sa skupa papi Franji upućena je čestitka, u kojoj se, između ostaloga, ističe: „Po uzoru na našeg duhovnog utemeljitelja, blaženog Ivana Merza, koji je u liku Svetoga Oca promatrao primjer istinske odanosti i vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi, i ove godine smo se okupili kako bismo Vam, svečanim obilježavanjem Papina dana, izrazili zahvalnost na svim poticajima, riječima i ohrabrenjima koja nam dajete u svakom trenutku”. Čestitka je Papi upućena preko Apostolske nuncijature, te se okupljenima kratko obratio i mons. Blachowiak.
U glazbenom dijelu akademije sudjelovao je zbor mladih župe Uznesenja BDM u Stenjevcu „Totus Tuus” pod ravnanjem Dalije Mock, a program je vodio Petar Bilobrk.