Split, (IKA) – Križevački biskup Nikola Kekić pohodio je 16. i 17. listopada grkokatoličku zajednicu u Dalmaciji. U petak 16. listopada služio je sa svećenikom Milanom Stipićem, biskupskim povjerenikom za grkokatolike u Dalmaciji, Veliku večernju u splitskoj crkvi Gospe od Dobrića, koju je Splitsko-makarska nadbiskupija ustupila grkokatolicima za njihove potrebe. Sutradan, u subotu 17. listopada, biskup Kekić služio je u crkvi Gospe od Dobrića arhirejsku liturgiju s grkokatoličkim svećenicima iz Žumberka i Samobora, koji su došli s hodočasnicima, a u koncelebraciji su bili i svećenici Splitsko-makarske nadbiskupije predvođeni splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem.

Nadbiskupu Barišiću je to prvi put, nakon izlaska iz bolnice, da slavi liturgiju izvan kućne kapele. Stoga je biskup Kekić mons. Barišiću, koji je njegov rimski kolega iz studenskih dana, tim više zahvalio na iskazanoj ljubavi i zajedništvu s grkokatoličkom Crkvom, čestitavši mu 16. obljetnicu biskupstva koja se poklapa s današnjim datumom. Nadbiskup Barišić je, pozdravivši nazočne hodočasnike, istaknuo kako vladika biskup Nikola istinski živi poslanje Velikoga Svećenika, Dobroga Pastira, koji traži i okuplja svoju raspršenu braću i sestre. Budući da njegova Križevačka eparhija okuplja katolike istočnoga obreda na području Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine, a ima ih oko 24.000. Od toga je nešto više od 15.000 vjernika na području Republike Hrvatske, dok je oko 4500 grkokatolika u Bosni i Hercegovini te nešto više od 1000 u Sloveniji. Po narodnosti u Hrvatskoj je najviše Rusina istočnoga katoličkog obreda, zatim Hrvata grkokatolika, a potom Ukrajinaca.

Grkokatolici su unazad 200 godina prisutni i u Dalmaciji gdje ih ima oko pet stotina. “Vi ste bogatstvo na ovim područjima”, istaknuo je nadbiskup Barišić. “Obogaćujete našu mjesnu Crkvu i duhovni život kršćanske zajednice ovoga grada. Zajedno živimo zajedništvo vjere, sakramenata, pripadnosti jednoj, svetoj, katoličkoj i apostolskoj Crkvi priznajući Papu za svoga vrhovnog poglavara. U različitosti dvaju obreda, rimskoga i bizantinskoga, koji su bogatstvo Katoličke Crkve, živimo to bogatstvo različitosti u jedinstvu te unutarnji ekumenizam”, kazao je metropolit Barišić.

U istom duhu nastavio je križevački biskup svoju propovijed, istaknuvši da je mnogo toga što povezuje Istok i Zapad, a da su različiti obredi, kulture izraz Božje volje jer svatko najbolje sebe može izraziti kroz svoj jezik i svoju kulturu. Objašnjavajući istočnoslavenski obred, kazao je da je on pun simbolike pomoću koje se želi Boga približiti čovjeku. Hodočasnike i sve nazočne podsjetio je da se nalaze na svetom tlu, tlu natopljenom krvlju kršćanskih mučenika ranih stoljeća kao što je biskup Dujam i drugi. Podsjetio je i na duhovnu povezanost preko solunske slavenske braće Ćirila i Metoda, ali i na narodnu povezanost preko kliških i žumberačkih uskoka. U tom je svjetlu biskup Kekić pozvao nazočne na zahvalnost Gospodinu za Domovinu koju imamo, ali i na izgradnju nebeske domovine, što podrazumijeva autentičan kršćanski život ovdje na zemlji, u poniznosti i međusobnoj ljubavi, u navještaju Riječi Božje i življenju sakramenata te u iskrenoj pobožnosti prema Bogorodici. Na kraju liturgije sv. Ivana Zlatoustoga, riječ zahvale uputio je o. Milan Stipić, koji u posljednje vrijeme povremeno dolazi u Dalmaciju kako bi pronašao raseljene grkokatolike i održao barem jednu liturgiju mjesečno. Najavio je sljedeći susret na svetoj liturgiji u crkvi Gospe od Dobrića u 16 sati na Dušni Dan.

U popodnevnim satima biskup Kekić je s hodočasnicima posjetio grkokatoličku župu Kričke. To je prvi posjet biskupa toj mučeničkoj župi u posljednjih 100 godina. Na ostacima nekadašnje impozantne crkve Uznesenja Marijina služio je Moleben na čast Presvete Bogorodice, a na grobovima tamošnjih svećenika – mučenika i župljana služio je ishodnicu za njihove duše. Posljednji grkokatolički župnik u Kričkama Janko Heraković morao se 1942. godine povući pred naletom zloglasne četničke Dinarske divizije koju je predvodio raspop Đujić. Nakon II. svjetskog rata župnik Heraković završio je u komunističkom zatvoru, a crkva je toliko oštećena da više nije bila prikladna za bogoslužje. U Domovinskom ratu Martićevci su porušili dva tornja. Novo vodstvo Križevačke biskupije odlučilo je uz pomoć Ministarstva kulture ali i okolnih biskupija obnoviti ruševine te potaknuti vjernički život grkokatoličke zajednice u Dalmaciji. Tom je prigodom biskup Kekić blagoslovio početak radova na obnovi crkve.