HKD sv. Jeronima u svojim je prostorijama u Zagrebu na početku korizme priredilo književnu večer o svome najnovijem izdanju: knjizi Margherite Guidacci i Leonarda Rosita “Križni put ljudskoga roda” u prijevodu Tvrtka Klarića s talijanskog izvornika na hrvatski. Taj svetojeronimski nakladnički prinos korizmenoj pripravi za Uskrs, istaknuo je na književnoj večeri Petar Grgec, član uredništva Jeronimskog društva, usredotočuje se ne na muku Sina Božjega, koji silazi u pakao ljudske povijesti i svojim je životom rekapitulira, nego upravo na tu povijest čovječanstva kao sudionika “svete razmjene” – na povijest koja traži i konačno nalazi izlaz u svjetlu preobraženoga Kristova lica. Riječ je o zbirci stihova Margherite Guidacci nastaloj prema brončanim reljefima Leonarda Rosita, koji su u knjizi reproducirani, a komemoriraju, kao i prateći stihovi, spomenutu povijest sažetu u 14 postaja patnje ljudskoga roda, od Kajinova bratoubojstva do Hiroshime. Kristu je pak, uskrslom i proslavljenom, pripala konačna, 15. postaja, a među prethodnim postajama tri su posvećene uzorima nasljedovanja njegova djela: Martinu Lutheru Kingu, s njegovim glasovitim snom o svijetu oslobođenu rasističke pošasti, također “opjevane” u ovoj knjizi; Gandhiju, primjeru krotkosti koja će jednom doista baštiniti zemlju, ne za svoj ukop; te Maksimilijanu Kolbeu, dragovoljnoj žrtvi, umjesto bližnjega, u koncentracijskom logoru.
Tvrtko Klarić, prevoditelj knjige i prireditelj njezina jeronimskog izdanja, upozorio je na popratne tekstove u njoj, kojima Margherita Guidacci i Giovanni Cristini osvjetljuju značenje i okolnosti nastanka ovoga Križnog puta, a o. Massimiliano Rosito, u pogovoru pod naslovom “Pisati da se ne umre”, značaj pjesnikinjina pisanja. Ukazao je potom i na povezanost Margherite Guidacci s Hrvatskom, čije je prirodne i umjetničke ljepote opjevala u svojoj zbirci Slavenski notes, a parafraziravši naslov pogovora Križnom putu ljudskoga roda, priznao da mu čitanje autoričinih stihova doista pomaže da bi živio. (ika-kj)