Križni put na Koloseumu
Rim
Križ su, prema Papi, također fundamentalizmi i terorizam vjerskih sljedbenika "koji obeščašćuju Božje ime i koriste ga da opravdaju svoja nečuvena nasilja", križ je kupoprodaja oružja koja hrani ratove, pljačku i korupciju
Rim, (IKA) – Na Veliki petak, 25. ožujka, na rimskom Koloseumu održan je tradicionalni križni put na kojem je sudjelovao i papa Franjo koji je na kraju izmolio dugu molitvu s nizom zaziva u kojima je sažeo dobro i zlo čiji je tvorac današnji čovjek. U molitvi Sveti Otac poziva da se promatra Kristov križ kao “stratište progona” i istodobno kao barjak pobjede. Nakon čitanja meditacija uz četrnaest postaja križnog puta koje je ove godine priredio nadbiskup Perugije kardinal Gualtiero Bassetti, Papa je u molitvi govorio o okrutnostima koje razaraju svijet, o nemoralnosti i sebičnosti ljudi, ali je također pokazao dobro lice čovječanstva.
Simbol božanske ljubavi i ljudske nepravde, slika najviše žrtve iz ljubavi i krajnje sebičnosti radi bezumnosti, to je prije svega drvo na kojem je Isus pribijen, rekao je Papa te nastavio molitvu zazivima: “O Kristov križu, još i danas te gledamo uzdignuta u našim sestrama i braći koji su ubijeni, živi spaljeni, zaklani i obezglavljeni barbarskim mačevima i kukavičkom tišinom… O Kristov križu, još i danas te vidimo u naučiteljima pisma a ne duha, smrti a ne života, koji namjesto da poučavaju milosti i životu, prijete kaznom i smrću i osuđuju pravednika”. Križ su, nastavio je Papa, također fundamentalizmi i terorizam vjerskih sljedbenika “koji obeščašćuju Božje ime i koriste ga da opravdaju svoja nečuvena nasilja”, križ je kupoprodaja oružja koja hrani ratove, pljačku i korupciju. Križ Kristov vidimo u licima ljudi koji bježe od rata i nasilja samo kako bi “pronašli smrt i mnoge Pilate koji peru svoje ruke”; u “nevjernim služiteljima koji, umjesto da se liše ispraznih ambicija, čak i nevine lišavaju njihova dostojanstva”. Papa je zatim prepoznao u Kristovu križu, koji razara “zajednički dom”, samoću napuštenih starijih osoba, nevolju invalida odbačenih od društva.
U nastavku Papa je nabrojao znakove beskrajne ljubavi: “O Kristov križu, još i danas te možemo vidjeti na licima redovnica i Bogu posvećenih osoba – dobrih Samarijanaca – koji ostavljaju sve kako bi, u evanđeoskoj tišini, povijali rane siromaštva i nepravde …. O Kristov križu, još i danas te vidimo u obiteljima koje žive s vjernošću i plodnošću svoj bračni poziv”. Put uskrsnuća, rekao je Papa, je put “jednostavnih osoba koje radosno žive svoju vjernost u svakodnevici”, “volonteri koji velikodušno pomažu potrebite”. Križ pokazuje “Boga koji ljubi sve do kraja”, zato ga moramo zazivati, da nas nauči, zaključio je papa Franjo, da je “suncem obasjana zora snažnija od tame noći” i da se “prividna pobjeda zla raspršuje pred praznim grobom”, jer “ništa ne može pobijediti”, “potamniti ili oslabiti” Božju ljubav.
“Bog je milosrdan” glasio je naslov je meditacija za ovogodišnji križni put na Koloseumu. U tekstovima meditacija kardinal Bassetti istaknuo je da je pred čovjekovim strahovima, boli, progonima i nasilju, milosrđe kanal milosti koju Bog šalje svima. U tekstovima četrnaest postaja su, među ostalima, bila razmišljanja o kršćanima ubijenim iz mržnje prema vjeri, progonjenim kršćanima, djeci oskvrnutoj u njihovoj intimnosti, zlostavljanim osobama, posebno ženama, djeci čiji se rad izrabljuje, Židovima ubijenim u koncentracijskim logorima, rastrganim obiteljima, razmetljivosti današnjih moćnika. Izbičevano i poniženo Isusovo tijelo “pokazuje put pravednosti”, “Božju pravednost koja pretvara najokrutniju patnju u svjetlo uskrsnuća”. Ali, poput Pilata, ima onih koji se boje da će izgubiti vlastite sigurnosti i ne izabiru Božju istinu ili se boje drugačijeg, stranca, migranta i ne vide u njima Kristovo lice, istaknuto je u razmišljanjima kardinala Bassettija. U Flavijevu amfiteatru križ su, među ostalim, nosile obitelji različitih nacionalnosti i franjevci iz Svete zemlje.