Krk, (IKA) – U prostorijama Poglavarstva grada Krka u petak 11. ožujka predstavljen je zbornik “Glagoljica i hrvatski glagolizam”. Riječ je o zborniku radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa održanoga pod identičnim naslovom u Zagrebu i Krku od 2. do 6. listopada 2002. godine, a koji je organiziran u povodu 100. obljetnice osnutka Staroslavenske akademije u Krku.

Zbornik su predstavili dr. Milan Mihaljević iz Zagreba, dr. Johannes Reinhart iz Beča i dr. Franjo Velčić iz Krka. Govoreći o zborniku, dr. Mihaljević je zahvalio mnogima koji su zaslužni da je organiziran znanstveni skup te da je izišao i taj opširan i vrlo značajni zbornik na 736 stranica, koji je prikupio 63 rada na različitim svjetskim jezicima raznih znanstvenika iz 15 zemalja svijeta. Namjera skupa i zbornika bila je okupiti svjetske paleoslaviste kako bi se iznijela iskustva i nove znanstvene spoznaje, što je sve učinjeno te je zbornik, prema njegovoj ocjeni, ne samo zanimljiv već je i natprosječno kvalitetan. Dr. Johannes i skup i zbornik označio je najznačajnijim pothvatom na tome području u posljednjemu desetljeću, a svi članci predstavljaju velik napredak na području koje obrađuju. Pritom je bečki slavist izdvojeno govorio o vrijednosti pojedinih članaka i njihovu prinosu paleoslavistici.

Staroslavensku akademiju osnovao je u 18. studenoga 1902. godine krčki biskup Antun Mahnić. Skup su o 100. obljetnici osnutka priredile Krčka biskupija, kao utemeljitelj Akademije, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, u čijem je sklopu Akademija djelovala od 1928. do 1939. godine i Staroslavenski institut iz Zagreba kao formalni i stvarni sljednik Akademije. Akademija je u biskupskoj tiskari Kurykti, koja je imala i glagoljska slova, tiskala svoja izdanja, među kojima središnje mjesto ima niz Analecta Sacrae Scripturae ex antiquioribus codicibus glagoliticis od 8 svezaka, čiji je cilj bio rekonstrukcija hrvatskocrkvenoslavenskoga teksta Biblije na osnovi najstarijih hrvatskoglagoljskih rukopisa. Osim te serije, Akademija je izdala još 15 knjiga različitog formata. Borba za očuvanje staroslavenskoga bogoslužja bila je u doba osnutka Staroslavenske akademije ujedno i borba za hrvatstvo kvarnerskoga područja. Aktivnost Staroslavenske akademije smanjena je u tijeku I. svjetskog rata, a zamrla je 1920. godine poslije smrti njezina utemeljitelja i pokrovitelja biskupa Mahnića. Godine 1928. pripojena je Hrvatskoj bogoslovskoj akademiji u Zagrebu (danas KBF), a stvarno se u život vratila tek nakon II. svjetskog rata, 1948. godine, kada je Svetozar Ritig oko nje okupio poznate hrvatske jezikoslovce. Iz praktičnih razloga Akademija je 1952. godine konstituirana kao Staroslavenski institut koji je svojim istraživačkim radom na hrvatskoglagoljskim spomenicima i svojim izdanjima stekao svjetski ugled i postao središnja institucija za istraživanje hrvatskoga glagolizma i starocrkvenoslavenskog jezika.

Na predstavljanju su, među ostalima, bili krčki biskup Valter Župan, krčki gradonačelnik Dario Vasilić, ravnatelj Hrvatskoga Caritasa Ivan Milovčić, ravnatelj IKA-e Anton Šuljić, skupina Prijatelja glagoljice iz Zagreba, brojni ravnatelji obrazovnih i kulturnih institucija otoka Krka, svećenici i zainteresirani građani. U dijelu programa sudjelovala je klapa “Kaštadi” iz Poljica.

.