Kršćanski korijeni Europe

1. U protekli petak 14. veljače slavili smo blagdan sv. Ćirila i Metoda, slavenskih apostola i suzaštitnika Europe. Rođeni u Solunu u prvoj polovici 11. stoljeća i stekavši obrazovanje u bizantskoj kulturi, dvojica su braće odvažno preuzela na sebe zadaću evangelizacije slavenskih naroda Velike Moravske, u srcu Europe.
Značajka njihova apostolata bila je da su uvijek bili vjerni kako Rimskom Prvosvećeniku tako i carigradskom patrijarhu, poštujući tradicije i jezik slavenskih narodâ. Vodio ih je duboki osjećaj za jednu, svetu, katoličku i apostolsku Crkvu, dok je Isusov poziv “ut unum sint” (Iv 17,11) bilo njihovo misionarsko geslo. Neka njihov primjer i njihov zagovor pomognu istočnim i zapadnim kršćanima da ponovno uspostave puno jedinstvo među sobom (usp. enciklika Slavorum apostoli, 13: AAS 77 [1985.], 794-795).

2. Nasljeđe svetih Ćirila i Metoda dragocjeno je također pod kulturalnim vidikom. Njihovo je djelo, uistinu, pridonijelo učvršćenju kršćanskih korijenâ Europe, korijenâ koji su svojom žilama protkali europsku povijest i institucije.

Upravo zato se traži da se u dogovorima oko budućeg Ustava Europske unije ne propusti dati mjesta toj zajedničkoj baštini Istoka i Zapada. Njezinim se spominjanjem neće ništa oduzeti opravdanom laicitetu političkih struktura (usp. Lumen gentium, 36; Gaudium et spes, 36, 76), već će ono, naprotiv, pomoći u očuvanju kontinenta od dvostruke opasnosti ideološkog laicizma s jedne i sektaškog integralizma s druge strane.

3. Ujedinjeni oko istih vrijednosti i spominjući se vlastite prošlosti, europski će narodi moći u punini ostvariti svoju ulogu u promicanju pravde i mira u čitavom svijetu. Molimo za to Presvetu Mariju i svete zaštitnike Europe.