Gniezno, (IKA) – Kongres europskih kršćanskih laičkih udruženja održan je od 16. do 18. rujna u poljskom gradu Gnieznom na temu “Europa dijaloga. Biti kršćanin u plurarističkoj Europi”. Na skupu je sudjelovalo 800 delegata iz više od 250 europskih kršćanskih tijela, udruga i pokreta, predstavnici građanske vlasti i različitih religija, sveučilišni profesori i predstavnici političkoga i društvenog života. Među ostalima na kongresu je sudjelovao predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog nadbiskup Michael Fitzgerald, veliki muftija iz Bosne i Hercegovine Mustafa Cerić i bivši njemački kancelar Helmut Kohl.

Završna poruka sa skupa u cijelosti je posvećena i usredotočena na važnost i žurnost dijaloga. “Moć dijaloga, postavljen nasuprot monologu moći, bolje pridonosi kršćanskom svjedočanstvu”, poručili su sudionici skupa u Gnieznom. Dijalog je, dakle, “odgovor na ljudsko dostojanstvo” i započinje “u svakodnevnom životu” a obuhvaća dijaloga “u Crkvi, ekumenski dijalog i dijalog sa ostalim religijama, s nevjernicima i sa svijetom kulture”. Kršćansko svjedočanstvo, kaže se u poruci, ima svoj puni doseg u dijalogu. Evangelizacije nije neko nametanje vjere, već otvaranje Duhu Svetom, duhu slobode i ljubavi. Ipak, podsjeća se u poruci, dijalog se ne smije pomiješati sa odricanje od vlastitog identiteta i vlastitih moralnih i naukovnih načela. U poruci je posebno spomenuta i Europa koja prolazi kroz “duboku krizu identiteta”. Kao kršćani, ističe poruka, pozvani smo što je više moguće dijalogizirati kako bi odredili budućnost Europe koja nije samo politička i gospodarska stvarnost, već stvarnost koja treba duh.
Sudionici kongresa izražavaju uvjerenje kako je dijalog najbolji način za iznošenje i rješavanje proturječja na različitim razinama, među različitim kulturama, između vjernika i nevjernika, među naraštajima, između bogatih i siromašnih, iz među poslodavaca i zaposlenika i stoga potiču “svaki oblik pregovaranja, posredovanja i arbitraže”. U zaključnom dijelu dijalog u Crkvi ocijenjen je “nedovoljnim” i označenim “nedostatkom povjerenja između klera i laika”. “Nužno je nastaviti ekumenski dijalog koji se ne smije ograničavati na naukovni vidik ili na susrete hijerarhija. Nužan je dijalog između čitave zajednice vjernika”, kaže se u dokumentu.