Zagreb, (IKA) – “Kršćanstvo i islam: putovi dijaloga” bila je tema tribine Utorak sv. Dominika održane 12. prosinca u Kažotićevoj dvorani dominikanskog samostana u Zagrebu. Uvodeći u tribinu, fr. Ivan Iko Mateljan predstavio je razloge odabira teme. Napomenuo je da je Bog u kojeg vjerujemo Bog dijaloga, on stvara biće da bude u skladu sa svojim Stvoriteljem i u skladu s drugim stvorenjima te je sretan kad su njegova bića u dijalogu. Nadalje, dva događaja u posljednje vrijeme pobudila su veliko zanimanje. Riječ je o Papinu govoru u Regensburgu, te njegovu pohodu Turskoj, što je bio izravan susret s islamom i predstavnicima islama danas, obrazložio je Mateljan.
Izlaganje “Intelektualni susret kršćanstva i islama u XII. st.” održao je akademik Franjo Šanjek. Ssrednjovjekovno kršćanstvo pokazivalo je dvojaki interes za proučavanje islama, jedni su ga proučavali iz apologetsko-teoloških pobuda, dok je druge motivirala filozofska pobuda tj. promatraju ga s polazišta harmonije razvoja i vjere. U tom se ističe djelovanje Hermana Dalmatina (lat. Hermanus Dalmata, Hermannus Sclavus, Hermannus Secundus) hrvatskog znanstvenika, filozofa i prevoditelja rodom iz Istre. On je sa svojim školskim kolegom Robertom iz Kettona putovao na Istok radi upoznavanja s arapskom znanošću. Njegovi tekstovi uvršteni su u “Toledsku zbirku” te je tako intelektualcima na Zapadu omogućeno da 1142-43. dobiju u ruke osnovne informacije o Muhamedu i njegovu religiozno-socijalnom sustavu, rekao je akademik Šanjek.

Dr. Tomislav Zdenko Tenšek u izlaganju “Franjo Asiški i kršćansko-islamski dijalog” podsjetio je na međureligijski skup koji je na poticaj pape Ivana Pavla II. održan u Asizu 27. listopada 1986., nakon kojeg je uslijedilo niz međureligijskih susreta. Razlog koji je naveo Papu da odabere Asiz kao mjesto susreta, nije teško odgonetnuti. Sv. Franjo bio je čovjek dijaloga, dijaloga s čovjekom, s prirodom i svime stvorenim. Ali, napomenuo je dr. Tenšek, sv. Franjo nije poznat po stavovima o drugim religijama, no ipak njegov međureligijski dijalog je jedinstven i nedvosmislen. Tiče se njegova odnosa prema muslimanima kao vjernicima. Svojim pristupom prema njima, i svojim stavom prema njima, on je nedvosmisleno čovjek međureligijskog dijaloga.

Glavni zagrebački imam i profesor islamskih znanosti Aziz Alili održao je predavanje “Suvremeni dijalog muslimana i kršćana: mogućnosti i perspektive”. Prof. Alili na više primjera ajeta prikazao je da se muslimane upućuje kako se ophoditi s nemuslimanima. I u svakodnevnim molitvama citiraju se ajeti vezani uz to: “Ne raspravljate, nikako drugačije nego na najljepši mogući način, mudrošću, lijepom riječju”. Dijalog nije samo obaveza onoga koji klanja, već svakog muslimana koji slijedi Kur an. Stoga, svaki musliman koji se tome protivi tomu negira kuranski ajet, a onaj koji negira jedno slovo u Kur anu smatra se nemuslimanom, rekao je prof. Alili. Također je istaknuo kako u dijalogu s Bogom muslimani i kršćani trebaju zajedno raditi na promicanju socijalne pravde, preraspodjele prirodnih bogatstava, smanjenju jaza između bogatih i siromašnih država, obrani moralnih vrijednosti, socijalne politike i pravde, uspostavljanju načela tolerancije, slobode, posebice slobode vjeroispovijesti.

Na kraju je dr. Adalbert Rebić u izlaganju “Kršćani i muslimani na Bliskom istoku” ukratko predstavio aktualnu situaciju kršćana na tom području. Posebno je istaknuo situaciju u Turskoj. U glazbenom dijelu nastupili su Sead Zele Lipovača, Zlatan Ćehić i fr. Anto Bobaš, a voditelji tribine bili su fr. Ivan Iko Mateljan i prof. Zdravko Gavran.