KULTURNA BAŠTINA OPATIJE SANKT GALLEN
Zagreb (IKA )
Izložba Kulturna baština opatije Sankt Gallen otvorena je u četvrtak 12. listopada u muzeju Mimara. Prije otvaranja izložbu su novinarima predstavili švicarski veleposlanik u Hrvatskoj dr. Paul Widmer te autor izložbe i arhivar opatije Sankt Gallen dr. Werner Vogler.
Zagreb, 13. 10. 2000. (IKA) – Izložba Kulturna baština opatije Sankt Gallen otvorena je u četvrtak 12. listopada u muzeju Mimara. Prije otvaranja izložbu su novinarima predstavili švicarski veleposlanik u Hrvatskoj dr. Paul Widmer te autor izložbe i arhivar opatije Sankt Gallen dr. Werner Vogler. Švicarski veleposlanik istaknuo je kako je to prva takva veća izložba u Hrvatskoj te je izrazio zadovoljstvo što upravo u Mimari mogu predstaviti jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih i baroknih centara Švicarske. Govoreći o opatiji dr. Vogler napomenuo je kako su građevine samostanskog okruga u Sankt Gallenu 1983. godine upisane u UNESCO-ov katalog svjetske kulturne baštine. Posebnost je St. Gallena što se sva pisana srednjovjekovna kultura više od 1200 godina nalazi na mjestu svog izvora. Predstavljajući sadržaj izložbe, dr. Vogler istaknuo je kako je Kulturna baština opatije podijeljena u 7 dijelova, 3 povijesna i 4 sustavna. Opatija u Sankt Gallenu razvila se iz ćelije koju je oko 612. godine osnovao pustinjak, Irac Gal. Oko 719. godine Aleman Otomar sagradio je samostan u kojem su živjeli redovnici. Nacrt samostana nastao je oko 825. godine. Na nacrtu mogu se razabrati dvije škole, unutrašnja koja je služila za obrazovanje redovnika i vanjska koja je bila namijenjena za školovanje plemstva. Srednjovjekovni sustav školovanja koji se temeljio na antičkim iskustvima odlikovao se strogim normama u disciplinama 7 slobodnih umjetnosti. St. Gallen bio je pisarnica koja je u srednjem vijeku kvantitativno i kvalitativno postizala velike uspjehe. U samostanskoj knjižnici do danas je ostala sačuvana autohtona zbirka karolinških knjiga, a u samostanskom arhivu sačuvani su dokumenti iz ranijih stoljeća. Ukrašavanje knjiga u St. Gallenu karakterizirao je bogat svijet inicijalnih oblika koji su u drugoj polovici 9. stoljeća dostigli savršenstvo. No, u samostanu se nije samo čuvala literarna baština, nego su u njemu napisani brojni tekstovi, povezani s različitim prigodama te s raznim temama. U St. Gallenu se veliko značenje pripisivalo pjesništvu redovnika za potrebe liturgije, tako su nastale himne, sekvencije i tropi. Opatija je ukinuta 1805. godine.
Izložbu je pripremio samostanski arhiv uz pomoć kantona St. Gallen, Rimokatoličke zajednice kantona St. Gallen i švicarska kulturna zaklada Pro Helvetia.