Zagreb, (IKA) – Tradicionalne tribine u spomen biskupu Srećku Badurini započele su u utorak 15. listopada u samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu predavanjima na temu “Društvo u procesu obnove”, koje su održali dugogodišnji urednik Glasa Koncila i IKA-Zagreb, istaknuti katolički publicist don Živko Kustić te saborski zastupnik i poznati ekonomist dr. Đuro Njavro.
Govoreći o temi s društveno-crkvenoga vida, don Živko Kustić istaknuo je kako je vjernik katolik dužan djelovanje i življenje u društvu prožimati evanđeljem. Građani Hrvatske su prema posljednjem popisu pučanstva gotovo 90% izrazili svoju pripadnost Katoličkoj crkvi te bismo onda morali reći da je i društvo zapravo katoličko, što sigurno nećemo tako reći, kazao je Kustić, dodavši da ukoliko bi Crkva pronalazila načina za uspješno jačanje crkvene svijesti i prakse, među tolikima koji se Crkve ne žele odreći, ona bi samim time djelovala na konkretno društvo u procesu obnove gotovo u njegovoj cjelini. Katolička crkva, prema njegovim riječima, ima sve veću mogućnost djelovanja u javnosti – više crkava, vjeronauk u školama, katolički radio, katolički tisak. Vjeronauk u školama obuhvaća skoro sve krštenike, a na prelasku u srednju školu uvelike se događa ono što se uvijek događalo nakon krizme, da više od tri četvrtine krizmanika prekidaju s redovitim pohađanjem mise, upozorio je don Živko, dodavši da što se tiče praktičnih vjernika u gradovima, teško da bi se našlo 10% krštenika koji idu na nedjeljnu misu. Ukazao je i na slab utjecaj katoličkih medija u javnosti, jer primjerice slušanost Hrvatskoga katoličkog radija, kako se neslužbeno čuje, ne prelazi 2 do 3%, a što se tiče najutjecajnijih katoličkih novina Glas Koncila, prodaje se prosječno jedan primjerak na sto građana. Tako znatna većina hrvatskih građana, odnosno članova društva, ostaje izvan domašaja crkvenoga naviještanja vjere i njezina djelovanja na društvena zbivanja, mišljenja je don Živko. Istaknuo je da narod, koji se deklarira kao katolički, među političarima od zanata ima razmjerno malo praktičnih vjernika koji bi mogli, znali i htjeli, čuvajući jasnu odijeljenost Crkve od države, evanđeoski djelovati na donošenje zakona i usmjeravanje društvene obnove.

Dr. Njavro govorio je o društvu u procesu obnove s gospodarsko-političkoga vida, istaknuvši da nema promjene u društvu dok se ne promijenimo mi kao pojedinci. Prema njegovim riječima, nema velikih poteza, nego je potreban mozaik promjena svakoga od nas, malih promjena koji će dati novu kakvoću društva, pri čemu je važan sustav odgoja i obrazovanja u obiteljima, predškolskim ustanovama, školama i sveučilištima. Kao velik problem s kojim se Hrvatska morala suočiti istaknuo je rat u kojemu je država snosila velike financijske troškove, potom su se znatna sredstva trošila na obnovu razrušenih područja, zemlja je doživjela velike gubitke u ljudstvu te je imala visoke troškove zbog zdravstvenih problema vezanih uz rat. Hrvatska ekonomija i društvo, prema njegovim riječima, suočeni su s dugoročnim problemom demografske prirode. S jedne strane, sve smo starije društvo, a s druge, prosječna obitelj sve je manja. Naveo je primjer kako su 60-ih godina proteklog stoljeća u Hrvatskoj tri zaposlena plaćala doprinose za jednu osobu koja je primala mirovinu. Sada gotovo od jednog zaposlenog jedan umirovljenik očekuje prihod iz mirovinskog fonda. Hrvatska je danas izložena i izazovima globalizacije te je velik dio poduzeća i financijskog sektora internacionaliziran, a ta internacionalizacija vlasništva u Hrvatskoj postavlja pitanje kako će naše gospodarstvo izgledati sutra, upozorio je dr. Njavro, dodavši kako se čini da će na kraju samo obrt ostati u našim rukama.