LAMBETHSKI SABOR POSLUŽIO JE POBOLJŠANJU ODNOSA IZMEĐU KATOLIČKE I ANGLIKANSKE CRKVE
Vatikan/Canterbury (IKA )
Vatikan/Canterbury, 7. 8. 1998. (IKA) - Posljednji dani trotjednoga Lambethskog sabora anglikanskih biskupa iz cijelog svijeta, na kojem se razgovara o pitanjima od izuzetnog značenja poput granica ekumenizma, odnosa s islamskim svijetom, vanjskog duga
Vatikan/Canterbury, 7. 8. 1998. (IKA) – Posljednji dani trotjednoga Lambethskog sabora anglikanskih biskupa iz cijelog svijeta, na kojem se razgovara o pitanjima od izuzetnog značenja poput granica ekumenizma, odnosa s islamskim svijetom, vanjskog duga juga svijeta, osobito su intenzivni. Anglikanski biskupi ovih su dana razgovarali o ljudskim pravima – primjerice UN-ovoj deklaraciji o ljudskim pravima koje se ove godine proslavlja 50. obljetnica proglašenja, ulozi Crkve te njezinu proročkom navještaju mira. Anglikanske vođe osobito zabrinjava činjenica da ratovi, nasilja, rasizmi, gospodarske i političke pronevjere nastavljaju kršiti prava i dostojanstvo muškaraca i žena koje Bog ljubi i koji su stvoreni na njegovu sliku i priliku. “Sramota za cijelu ljudsku zajednicu”, rečeno je na skupu. Anglikanski biskupi ističu sve veći jaz između bogatih i siromašnih, probleme prouzročene gospodarskom globalizacijom, razarajuće učinke trgovine oružjem i nasilnih preseljenja pučanstva. Zaključno izvješće, odobreno na plenarnom zasjedanju, poziva anglikance ne samo da žive i propovijedaju Evanđelje već i da se zalažu u obrani ljudskih prava s pozornim kritičkim stavom prema djelovanju državnih vlasti te da pružaju proročko svjedočanstvo koje samo Crkva može dati.
U svojstvu posebnog promatrača Svete Stolice na Saboru je sudjelovao predsjednik Papinskog vijeća za promicanje kršćanskog jedinstva kardinal Edward Idris Cassidy. U razgovoru za Radio Vatikan on ističe: “Naša nazočnost je predstavljala odgovor na poziv koji nam je uputila anglikanska zajednica i odgovara na već uspostavljenu praksu među Crkvama u dijalogu. Putem te prakse želimo na neki način ući u život druge Crkve, poput sabora u Lambethu ili sinodama u našoj Crkvi. Na te susrete druge su Crkve uvijek pozvane poslati predstavnike koji u razgovorima sudjeluju na vrlo djelatan način premda nemaju pravo glasa”. Odgovarajući na novinarski upit kako Katolička i Anglikanska Crkva mogu zajednički surađivati u ublažavanju vanjskog duga siromašnih zemalja, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje kršćanskog jedinstva izjavljuje: “Postoje područja na kojima možemo pružiti zajedničko svjedočanstvo kršćanskih vrijednosti, u kojima možemo zajednički ustati i zapitati se: ‘Kako je moguće da se nastavljaju trošiti milijarde dolara na naoružanje i oružje za masovno uništenje kada toliki narodi nemaju ni neophodni minimum sredstava za preživljavanje?’ To su područja na kojima možemo svjedočiti zajedničko razumijevanje Evanđelja i naših kršćanskih tradicija”. Govoreći potom o razvoju katoličko-anglikanskih odnosa u sljedećem stoljeću kardinal Cassidy ističe: “Našom nazočnošću na saboru u Lambethu željeli smo također pronaći način za zajednički hod počevši već od posljednjih godina ovog stoljeća u kojima smo napravili zavidne napretke u našem dijalogu i naši su odnosi sigurno poboljšani. Nitko ne može misliti da čini nešto u vlastitoj Crkvi, a da to nema utjecaja također i na djelovanje na ekumenskom području. Važno je biti dosljedan, naime ne djelovati na određeni način na ekumenskom području, a potom na različit način unutar vlastite Crkve”, rekao je kardinal Cassidy u razgovoru za Radio Vatikan.