Rijeka, (IKA) – “Latinitet u Europi s posebnim osvrtom na hrvatski latinitet nekad i danas” naziv je međunarodnoga znanstvenog skupa kojega od 20. do 23. listopada pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci, a u suradnji s Riječkom nadbiskupijom i Sveučilištem u Rijeci. Skup će nastojati ponuditi povijesni presjek značenja latinskog jezika u izgradnji europske i hrvatske kulture te njegovo mjesto danas.

Na konferenciji za novinare 14. listopada u dvorani Riječke nadbiskupije predsjednik riječkog ogranka Matice hrvatske mr. Darko Deković sa svojim je suradnicima predstavio program skupa, istaknuvši njegov značaj u znanstvenom smislu, ali i kulturalne specifičnosti primorskog kraja. Latinski je s obzirom na rasprostranjenost i upotrebu odigrao važnu ulogu u začecima europske civilizacije, a u Hrvatskoj se najdulje, sve do sredine 19. st., zadržao kao službeni jezik državne uprave. Kako je pojasnio Deković, Rijeka i područje sjevernog primorja karakteristični su po dugogodišnjem supostojanju dvaju europskih nadjezika, latinskog, kao službenog, i staroslavenskog koji se kao iznimka rimokatoličke Crkve koristio u liturgiji. Iz tog će razloga ovaj skup biti obilježen osvrtom na tu neuobičajenu koegzistenciju.
Mr. Deković od predavača je istaknuo jednu od vodećih filologa u Italiji Teresu Paroli, člana međunarodne skotističke komisije Josipa Percana iz Rima, Žarka Muljačića i Petra Šimunovića iz Zagreba, Tomislava Mrkonjića iz Vatikana, te Angelu Crnobrnja koja će govoriti o razlikama klasičnog latinskog i onog koji je bio u upotrebi u Europi, te postaviti pitanje kojega bi zapravo u školama trebalo učiti.