Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. nastavlja tijekom općih audijencija ciklus kateheza o crkvenim naučiteljima iz prvih kršćanskih vremena. Nakon što se u nekoliko prethodnih kateheza bavio likom i djelom jednog od najvažnijih i njemu najbližih crkvenih naučitelja sv. Augustina, danas se osvrnuo na, kako je rekao, jednog od najvećih papa, koji su proslavili rimsko crkveno sjedište, sv. Lava Velikog. Papa je istaknuo kako je primat rimskog pape neophodan za jedinstvo i zajedništvo Crkve.
Sveti Lav Veliki, koji je živio i djelovao u petom stoljeću dokazao je, prema uvjerenju pape Ratzingera, da je primat rimskog biskupa bio potreban u ono vrijeme kao i danas za djelotvorno služenje zajedništvu. To je karakteristika Kristove Crkve. On je osjetio već u svoje doba da Petrov nasljednik snosi glavnu odgovornost u Crkvi. Govorio je kako je Isus povjerio jednom apostolu Petru sve ono sto je bio priopćio svim apostolima. Petar je znao s odgovornošću vršiti tu službu na Istoku i na Zapadu u najrazličitijim prilikama razborito, odlučno i jasno. Druga osobina koja je resila sv. Lava Velikog bila je briga za zajedništvo Crkvi i za njihove potrebe. Bio je neumorni pobornik i promicatelj rimskog primata, predstavljajući se kao istinski Petrov nasljednik. Sudjelovao je osobno na Kalcedonskom saboru, na kojem je bez priznato jedinstvo ljudske i Božje naravi u Isusu Kristu. Tom je prilikom napisao pismo carigradskom nadbiskupu. Biskupi i vjernici su ga pozdravljali povicima: “Petar je progovorio usnama Lava”. Svoj je pontifikat započeo 440. u teškim vremenima barbarskih invazija. Carska je moć bila oslabila. U svijetu je vladala velika društvena kriza. Upravo zbog toga je Papa preuzeo važnu ulogu na građanskom i civilnom području, kao što je kasnije učinio i Grgur Veliki. Time je važnost i prestiž rimskog biskupa postala važnija. Posebno je važan susret Lava Velikog i Atile u Mantovi godine 452. To je, prema mišljenju pape Ratzingera, bio znak mirotvorstva Lava Velikog. On je, naime, uspio nagovoriti Atilu da prestane ratom, napadima i invazijom na Italiju. Par godina kasnije njegov susret s Genserikom, koji je došao čak pred vrata Rima, nije bio tako uspješan. Barbari su napali Rim, ali Papinim posredovanjem nisu uništili crkve Sv. Ivana Lateranskog, Sv. Petra i Sv. Pavla i nisu spalili Rim. Papa Lav Veliki bez vojske išao je ususret osvajaču i uspio ga nagovoriti da se zaustavi. Ta njegova odvažnost i danas začuđuje promatrače povijesnih zbivanja, zaključio je Benedikt XVI. svoje izlaganje na općoj audijenciji, na kojoj je sudjelovalo dvadesetak tisuća vjernika.