Zagreb, (IKA) – Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika „Matica” u svom lipanjskom broju naslovnicom podsjeća na pohod pape Franje Bosni i Hercegovini. Na to se nastavlja i tekst naslovljen prema Papinim riječima „Nikad više rata”, a koji opisuje državni posjet i pastoralni pohod Svetog Oca Sarajevu. Ističe se, kako je papa Franjo između ostalog, pozvao narode Bosne i Hercegovine „na slogu i mir” objašnjavajući da je to „posao koji se ostvaruje svakog dana „korak po korak”.
Matica u riječi i slici daje i osvrt na obilježavanje 70. obljetnice Bleiburške tragedije, a tu je i prilog o Međunarodnom znanstvenom skupu o 300. obljetnici slavne obrane Sinja 1715. godine koji je održan sredinom svibnja u Zagrebu i Sinju u organizaciji Franjevačkog samostana Gospe Sinjske u Sinju, Viteškog alkarskog društva Sinj, Grada Sinja i gradova i općina Cetinske krajine pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Deveti susret Hrvata u Padovi protekao je „U znaku sv. Leopolda Mandića i bl. Miroslava Bulešića”. Matica donosi osvrt na susret i euharistijsko slavlje koje je 9. svibnja u svetištu sv. Leopolda Mandića predvodio je umirovljeni porečko-pulski biskup Ivan Milovan.
Jubilarni 15. susret Udruge pjesnika Hrvatske izvandomovinske lirike koji se ove godine održavao od 17. do 19. svibnja u Hrvatskoj katoličkoj misiji blaženog Ivana Merza u Astoriji u New Yorku opisuje Silvio Jergović. Tu je i prilog o proslavi zaštitnika Hrvatskoga katoličkog centra u Springvaleu (Melbourne, Australija), koji se zbio na rođendan Crkve-Duhove.
„Hrvatski kulturni vrt – dragulj Clevelanda” obogaćen je replikom Višeslavove krstionice o čemu piše Vesna Kukavica.
Marija Hećimović je razgovarala s generalnim vikarom Srijemske biskupije mons. Eduardom Španovićem, koji je na pitanje o budućnosti Hrvata u Srijemu odgovorio: „Nade uvijek ima, a uz nadu potrebno je još puno toga kako bi ostali i opstali na ovome prostoru”.
U povodu 90. obljetnice selidbe velike grupe Blaćana u Brazil tekst je napisao Ivan Čizmić. U svom tekstu Čizmić daje podatke o počecima života u Brazilu, navodeći da je prvi hrvatski dušobrižnik bio vlč. Damjan Rodin došao 1948. godine. On je djelovao među Hrvatima, te je u Rio de Janeiru osnivao župe, škole, bolnicu a brinuo se posebno za siromahe.
Istarski grad Labin, rodni grad Matije Vlačića Ilirika, grad u kojem su, uz druge spomenike sačuvana glavna gradska vrata sv. Flora iz 1578. godine, te župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije iz 14. stoljeća opisuje Zvonko Ranogajec. „Tisućljetne proslave Hrvatskoga kraljevstva” 1925. godine prisjeća se Željko Holjevac, te naglašava kako je zagrebački nadbiskup Antun Bauer, kao pokrovitelj izgradnje, 1924. godine pred zagrebačkom katedralom blagoslovio tri temeljna kamena za spomen crkvu u Duvnu. Polaganje ovih kamenova svečano je obavljeno uz blagoslov mostarskog biskupa Alojzija Mišića, a novčana potpora za izgradnju ove crkve sakupljana je u domovini i u iseljeništvu.
Jozo Župić se osvrće na apostolsko djelovanje „Školskih sestara franjevki Krista Kralja – Split” koje više desetljeća djeluju diljem Austrije i Njemačke. Svojim životom i radom ove sestre djelovale su još uvijek djeluju u dječjim vrtićima, domovima za starije i nemoćnije osobe i Hrvatskim katoličkim misijama. Na kraju ovomjesečne Matice nalazi se i vijest o ovogodišnjoj proslavi Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.