Zagreb, (IKA) – U novome broju obiteljske kršćanske revije „Kana” Josip Grbac u središte sadašnjega trenutka stavlja „Izazove ‘kulture razvoda'”. Autor upozorava kako je nepobitna činjenica da „kultura razvoda” postaje ne samo individualno-duševni problem, nego sve više postaje eminentno društvo-politički problem koji nameće neka nova pitanja, poput „kako je moguće naučiti nadvladati konflikte i krize, te u tome ‘uvježbavati’ životne partnere, kako ih ‘učiti’ pomirenju i praštanju”. Grbac podsjeća kako vjerska stajališta i načela ne koriste ako netko u svojoj nutrini nije ‘utjelovio’ spremnost na pomirenje. U problematici međuljudskih odnosa, pa tako i onih u braku, samo izvježbano znanje nije dovoljno. „Tu više pomažu iskustva zajednice, konkretni životni primjeri ili uzori, na kojima ljudi mogu doživjeti kako se događa proces pomirenja i opraštanja, čak i onda kada se to čini nemogućim”, poziva se Grbac na knjigu „Oprosti i pomiri se” biskupa Petera Kohlgrafa.
Na uvodnik se nadovezuje Bono Zvonimir Šagi tekstom „Suvremeni problem braka i obitelji”. Kana „otkriva” i tri sitnice koje sretni parovi čine svakodnevno, kao i sedam temelja za trajnu vezu.
O „Političkoj (ne)kulturi u Hrvatskoj” piše u svojoj kolumni Stjepan Baloban te podsjeća kako se „politička kultura temelji na kulturi ophođenja, a ona pak proizlazi iz konkretnoga načina života pojedinaca, obitelji, kao i formalnih i neformalnih skupina u društvu”. Osvrćući se na ulogu kršćana, katolika u javnom, a onda i političkom životu, Baloban zaključuje: „potaknuti Socijalnim naukom Crkve, mogu na specifičan način pridonositi izgradnji političke kulture u obrazovanju, obitelji, kulturi, zdravstvu, socijalnoj skrbi, gospodarstvu, ekologiji, a ne manje i u konkretnoj politici”.
Darko Tepert u rubrici „Vrijeme i riječ” pitanjem „Kršćanin imenom ili životom?” čitatelje vodi kroz Drugu poslanicu Korinćanima u kojoj Pavao tumači kako se „ne treba stidjeti, ni plašiti svojih slabosti, nego ih se treba iskreno prepoznati i priznati pred sobom i drugima”. Mjesečnik donosi i promišljanje Branka Murića „Blaženstva kao slušanje volje Božje i nasljedovanje Krista”.
Teološko razmišljanje Tonči Matulić posvetio je izazovima suvremenoga pelagijanizma. Kao temelj autor uzima drugo poglavlje Apostolske pobudnice „Radujte se i kličite” u kojem papa Franjo govori o drugom domišljatom neprijatelju svetosti pelagijanizmu. Matulić zaključuje kako perspektiva koju otvara papa Franjo zaista prosvjetljuje i nema dvojbe, pomaže Crkvi da postane u našem vremenu vjerodostojnije, djelotvornije i privlačnije oruđe Božje milosti u svakodnevnome životu.
„Iz drugoga kuta” na događanja u društvu tekstom „Moje pleme – moja istina” pogled daje Vladimir Pavlinić, dok Stanko Uršić upozorava na čudnu povezanost suverenosti i kompradora, a sve „u korist vlastite štete”.
Sugovornik Kane je Slavko Nedić, a povod 20 godina postojanja emisije „Sacro ritam” na HKR-u. U razgovoru se otvaraju razne teme, od prisutnosti glazbe u župnim zajednicama, festivala duhovne glazbe, do osvrta na stanje glazbeno-duhovne scene u nas danas. Čitatelji imaju prilike saznati i nešto više o Nediću, koji se osim skladanjem, bavi i pisanjem o glazbi, a nedavno je pokrenuo i jednu glazbenu tribinu.
O izazovima dijaloga između Crkve i Europske unije za portal Aleteia govorio je nadbiskup Luxembourga Jean-Claude Hollerich, odnedavno predsjednik Vijeća biskupskih konferencije zemalja Europske unije. Hrvatski prijevod toga razgovora objavljen je u novoj Kani.
Kana donosi i prilog o ovogodišnjoj proslavi Svjetskoga dana sredstava društvene komunikacije u organizaciji Hrvatskoga društva katoličkih novinara, a objavljen je i nagrađeni rad u kategoriji mladi novinari Klare Jakobović na temu ovogodišnje Papine poruke „Istina će vas osloboditi (Iv 8,32) – Fake news i novinarstvo mira”. Od medijskih tema, Kana podsjeća „Medijska je pismenost edukacijski imperativ”.
Uz niz drugoga štiva, Kana predstavlja akademskog slikara Mirona Makovca (1908.-1991.).