Zagreb, (IKA) – Tema lipanjskoga broja Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga je štovanje sv. Antuna u njegovim svetištima. U uvodniku urednik fra Josip Blažević podsjeća kako su „pobožnosti svecima sam sredstvo preko kojih nas treba zahvatiti isti duh kojim su oni gorjeli za Božju slavu i društvenu pravednost. Štovati svece znači nastaviti ono što su oni započeli. Bez nasljedovanja njihova primjera izvrgavamo poruzi svece čija svetišta posjećujemo, prosjačeći njihov zagovor”.
Uz temu broja sugovornik Veritasa je vlč. Antun Sente, st., župnik župe sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selima. Govoreći o svom „odnosu” prema sv. Antunu, vlč. Sente rekao je kako mu je sv. Antun uzor vjere i vjernosti Bogu, primjer i poticaj za život, „a vjerujem da je to i svakom župljaninu ove župe”. Tu je i prilog o 35 godina zavjeta sv. Antunu u Malom Kostanju pokraj Đurđevca, odnosno o tamošnjem proštenju, ali i o inicijatoru, osobi koja je izgradila kapelicu Ivanu Furdiću. Veritas donosi i reportažu o štovanju sv. Antuna u Bošnjacima. Uz sv. Antuna vezana je i priča iz pera Jagode Prebeg.
O sv. Josipu i hrvatskim političarima piše Mladen Milić. Autor je u deset točaka sažeo ono što hrvatski političari mogu naučiti iz primjera toga sveca. Tanja Popec piše o Majci Milosti – Gospi Trsatskoj, a Marijan Križić predstavlja „oženjenog sveca” Thomasa Morea.
O ustanovljenju svetkovine Tijelova i buli naslovljenoj Transiturus de hoc mundo pape Urbana IV. piše Zvonimir Pervan. O tajnama Billingsove metode, tj. o povijesti, ali i vlastitim iskustvima, te njezinu promicanju prilog u rubrici „Crtice iz obiteljskog života” potpisuje Mirta Miletić. Sugovornik Veritasa je i akademik Željko Reiner, nedavno oviteženi vitez Svetoga Groba jeruzalemskog. Iz razgovora se može saznati o povijesti Reda, kako se postaje vitez, te koje su njegove obveze. Dotaknuta su i neka opće hrvatska pitanja. O svojim sjećanjima, ali i aktivnom sudjelovanju na Vozočašću na Trškom Vrhu piše Nikola Kuzmičić.
Veritas u ovome broju donosi popis svih katoličkih škola u Republici Hrvatskoj, i to kako osnovnih, tako i srednjih, odnosno gimnazija. Niz o kreposti nade nastavlja Ljudevit Maračić, a Bernardin Filinić u „seobi kršćanstva” stigao je do „prijelaza oceana”, odnosno počecima kršćanstva u prekooceanskim zemljama. Uz 500. obljetnicu reformacije niz nastavlja Juraj Kolarić, zaustavljajući se u ovome broju na djetinjstvu i školovanju Martina Luthera.
Dvojbu „Roditelji lideri: da ili ne?” pokušava razriješiti u rubrici „Pedagog u kući” Mara Čović. Rubrika „pisma čitatelja” daje opširan odgovor na dva pisma vezana uz istu temu, o Lorensa Novosela i onome što on „propovijeda”, tj. na čemu temelji svoju „čistu istinu”.