Lipanjski Veritas
Lipanjski Veritas
Zagreb
Veritas pokreće akciju "Srcem za Martinovo srce" kojom se želi pomoći dječačiću Martinu rođenom 16. studenog prošle godine s teškom srčanom manom
Zagreb, (IKA) – U uvodnom tekstu, lipanjskog broja Veritasa, Glasnika sv. Antuna Padovanskoga urednik Ivan Bradarić podsjeća na završetak jednog jubileja, onog o 2000. godini rođenja sv. Pavla, te početak drugog svećeničke godine. U prigodi ovogodišnjeg Antunova sugovornik Veritasa je poznati hrvatski franjevac, ugledni bibličar i teolog, majstor lijepe riječi, umirovljeni profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta koji ni danas ne miruje, fra Bonaventura Duda, rodom iz Krasa – župe posvećene sv. Antunu. U ovom broju čitatelji ne upoznaju neku župu čiji je zaštitnik sv. Antun, već Dom sv. Antuna u Zagrebu kojeg je u povodu 800. obljetnice svečeva rođenja (1995.) otvorila Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca. U Domu se nalazi Caritas sv. Antuna i pučka kuhinja uredništvo Veritasa, te sobe za smještaj studenata. Upravo s njima i o njihovu boravku “u sjeni” svečeva svetišta Veritas donosi razgovor.
U rubrici “Limenka sv. Antuna” Veritas pokreće akciju “Srcem za Martinovo srce” kojom se želi pomoći dječačiću Martinu rođenom 16. studenog prošle godine s teškom srčanom manom. Poziv na akciju ilustriran je životnom pričom njegovih roditelja.
Nastavljajući niz o Islamu, Aziz ef. Hasanović piše o klanjanju namaza, a Josip Blažević u svojoj rubrici piše o hermetizmu.
Na zaključku Godine sv. Pavla prilika je pročitati prilog Darka Teperta o posljednjim Pavlovim godinama, kao i nastavak reportaže s hodočašća “Pavlovim stopama”.
U prigodi 800. obljetnice franjevačke karizme Augustin Kordić piše o Porcijunkuli. Mara Čović “pedagog u obitelji” savjetuje kakav stav zauzeti prema djetetovim prijateljima.
Nikola Kuzmičić svoj lipanjski prilog posvećuje svećenicima, te poziva na molitvu za njih, da doista budu dobri radnici na njivi Gospodnjoj.
Drugi sugovornik Veritasa Zrinko Tutić progovara o projektu-mjuziklu “Majka Božja Bistrička”, te se osvrće na hrvatsku duhovnu scenu uopće.