Zagreb, (IKA) – U duhu početka nove akademske godine u listopadskom broju kršćanske obiteljske revije Kana Josip Grbac ističe temu “Crkva i znanje”, poručujući koliko u globaliziranom svijetu važno da mladi ljude uoče važnost stjecanja znanja. Podsjeća na govor pape Benedikta XVI. u Parizu, kojim upozorava na opasnost da dok ljudskoj žeđi za znanjem širom otvaramo vrata, istodobno ne zaboravimo kako postoje vrijednosti koje nitko i ništa ne smije staviti u pitanje. U prilogu “Ne diram te, ne diraj me” dr.
Anton Tamarut upozorava kako se čini da otuđenost i hladnoća s kojima se susrećemo na različitim društvenim razinama, u raznim svjetovnim institucijama i organizacijama na velika vrata ulaze i u naše vjerničke zajednice.
U osvrtu na događanja između dva broja Kane ističu se proslava Dana hrvatskih mučenika na Udbini i 10. obljetnicu beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Zagrebu u kojoj je sudjelovao Papin državni tajnik Tarcisio Bertone.
Stjepan Baloban u prilogu “Poznajemo li crkvenu stvarnost?” ističe kako bi Crkvi u Hrvatskoj dobro došlo istraživanje koje bi pokazalo što se zapravo događa u crkvenom životu, te kakvo je stanje sa svećeničkim i redovničkim zvanjima. Ove teme otvaraju niz pitanja, no Baloban ističe kako se ne treba bojati rasprava. Naprotiv, treba važno je otvoriti konstruktivnu, argumentiranu i javnu unutarcrkvenu raspravu o problemima života i rada, odgoja i obrazovanja, crkvenih službenika, kako bismo postali svjesni konkretne situacije u kojoj se nalazimo.
Ovaj broj Kane obiluje razgovorima. U povodu slavlja nove Đakovačko-osječke nadbiskupije nadbiskup i metropolit Marin Srakić govori o reorganizaciji dosadašnje biskupije, ratnim ranama i suživotu, a posebno se osvrće na odnos Crkve i medija. Podsjeća kako Crkva svoje poslanje provodi javno na razne načine preko crkvenih slavlja, dokumenata, izjava i sl. U tome smislu komunikacija, navještaj, otvorenost je u temeljima Crkve i to se svakodnevno očituje. Nažalost, nesporazum s medijima nastaje tada kad se iz cjelokupnoga bogatog unutarnjeg i svakodnevnog života Crkve naglasak stavlja samo na neke rubne, sporadične pojave koje se prezentiraju kao da su učestale i dominantne u crkvenom životu.
Drugi sugovornik Kane je glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović koji govori o temi 12. opće skupštine “Božja Riječ u životu i poslanju Crkve” i ističe kako je ona usko vezana sa sinodom održanom 2005. godine na kojoj se razgovaralo o euharistiji u životu i poslanju Crkve. Euharistija i Riječ Božja dva su dijela mise usko povezana, jer jedan upućuje na drugi. Nadalje, Eterović ističe zanimanje za temu ove Sinode, a to je Riječ Božja kod drugih kršćanskih Crkava i Židova. Podsjeća kako je i u dokumentima posebno poglavlje posvećeno odnosima kršćanstva i židovstva.
O odgovoru laika na crkvene i društvene (ne)prilike za Kanu govori sociolog religije Stipe Tadić. Pojašnjava bit znanstvenog bavljenja crkvenim pokretima, te o njihovoj ulozi u Crkvi i društvu. S. Lina Plukavec, rizničarka riznice zagrebačke katedrale, za Kanu govori prvostolnici i njezinoj riznici. U izlogu Kršćanska sadašnjost uz Biskupsku sinodu predstavlja svoja izdanja s tematikom Biblije, Riječi Božje, te ujedno najavljuje znanstveni skup o 40 godina Zagrebačke Biblije.
Kana u ovom broju u rubrici portreti pjesnika predstavlja prof. dr. Ivana Goluba.