Zagreb, (IKA) – Listopadski broj kršćanske obiteljske revije “Kana” nekoliko je priloga posvetio socijalnim temama. U redovitoj rubrici Pitanje sadašnjeg trenutka Josip Grbac piše o radu kao o ljudskome pravu a ne o nečijoj milosti. Upozoravajući na socijalne nepravde i nejednakosti u Hrvatskoj, autor se osvrće na rezultate jednog istraživanja koji pokazuju kako su hrvatski građani ipak bogatiji od onih u nekim drugim tranzicijskim zemljama. Prosjek se dobio time što se procijenilo poduzeće, ta se vrijednost podijelila na broj radnika, no nije se vodilo računa o tome primaju li radnici plaću, nema li većinu tih izračunatih sredstava vlasnik ili pak banka koja stoji iza njega. Takvi su rezultati obmanjujući , a autor upozorava da je problem ponajprije u radu, nezaposlenosti i izostanku plaće za učinjeni rad. U tom kontekstu uočava sve prisutniju “kulturu nerada”. “Kultura rada polako biva zamijenjena kulturom bankarskog i svakojakoga drugog mešetarenja, gdje uspijevaju samo oni najsnalažljiviji i oni koji, i kada bi mogli, ne bi htjeli raditi. Zbog toga je sada krajnje vrijeme da o tome ozbiljno razmislimo. Kada se, naime, jedna kultura rodi, u ovom slučaju ‘kultura nerada’, morat će proći mnogo vremena da opet počnemo raditi na kulturi rada”, piše Grbac. Temu na svoj način i u svojoj stalnoj kolumni nastavlja Stjepan Baloban pišući o Petome hrvatskom socijalnom tjednu. “Što većinu Hrvata i hrvatskih državljana u ovome trenutku najviše zabrinjava?”, pita se on i zaključuje: “Osigurati uvjete da svaki Hrvat i hrvatski građanin može računati na posao dostojan čovjeka”. Tematici se priključuje i Hrvoje Špehar potaknut stavovima indijske spisateljice Arundhati Roy koja, tematizirajući probleme suvremenog kapitalizma, objašnjava kako se trenutačni svjetski sukob događa na razini između bogatih elita i velikoga dijela siromašnih. Tonči Matulić svoju je kolumnu posvetio oholosti. “Volja za moć je zapravo ljudska misao opterećena zloćom koja smišlja, a u ozračju nutarnje podvojenosti srca, kako na mjesto Božjega gospodstva ustoličiti čovjekovo gospodstvo ili kao umjesto Božjega plana s čovjekom u povijesti ostvariti čovjekov plan bez Boga, a to znači protiv Boga, ali i protiv čovjeka kakav bi trebao biti”, piše on. “Preko Dajle do Osima i natrag” naslov je članka Tončija Tadića u kojem se vraća na spor Porečke i Pulske biskupije s talijanskim benediktincima u vezi s nekretninama nekadašnjeg samostana u Dajli. Darko Gašparović osvrće se na knjigu Silvija Tomaševića “Tito u Vatikanu”, a fra Bono Zvonimir Šagi piše o slobodi i kritičnosti iz vjere.
U Kani za listopad nalazi se prilog o misijama, o obiteljskim temama, intervju s najstarijim živućim redovnikom fra Berardom Barčićem, prikazan je novi dvostruki CD istarsko-riječke skupine Poklon, nastavljen je feljton Stjepana Tomića o hrvatskim teološkim polemikama u 19. st., prikazane su nove knjige Kršćanske sadašnjosti, donesen je osvrt na rad akademske kiparice Linde Milić.