Frankfurt, (IKA) – Iz tiska je izašao listopadski broj Žive zajednice, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
U novom broju u vijestima iz opće Crkve papa Franjo poziva biskupe da uvijek budu sa svojim narodom, da se klone duha karijerizma i svjedoče životom ono što uče. Tu su i vijesti iz domovinske Crkve od kojih se ističe ona o proglašenju blaženim svećenika mučenika vlč. Miroslava Bulešića u pulskoj Areni. U novom broju se također može iscrpnije čitati o nedavno održanom Godišnjem pastoralnom skupu hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe u Bergisch Gladbachu kod Kölna o temi “Pitanje (kršćanskog) identiteta danas” na kojem su zapažena predavanja održali dr. Nikola Vranješ iz Rijeke, dr. Slavko Slišković iz Zagreba i dr. Ante Pavlović iz Mostara. Tu su i vijesti iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj i Zapadnoj Europi, primjerice o hrvatskom hodočašću u Banneux u Belgiji, kao i iscrpno izvješće o proslavi 40. obljetnice Hrvatske katoličke misije Traunreut u Bavarskoj.
Dr. Ivan Bodrožić nastavljajući niz teoloških osvrta o temi Godine vjere, u novom broju piše o potrebi vjerovanja srcem. Nedavno je u Zagrebu održana nacionalna proslava zlatnoga jubileja Glasa Koncila, o čemu se također može čitati u novom broju.
Tu su i redovne rubrike za najmlađe Dječji kutak i za mlade Svijet mladih – Jugendwelt, u kojoj se ovoga puta piše o zaštiti djece i mladih od pornografije. U Socijalnom savjetniku Stjepan Herceg piše o Caritasu – Crkvi u službi ljubavi.
U prilogu na njemačkom jeziku delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj Ivica Komadina piše o Milanskom ediktu. Glavni urednik mjesečnika dr. Adolf Polegubić, osvrćući se na godišnji pastoralni skup u Bergisch Gladbachu kod Kölna istaknuo je: “Na skupu se nastojalo odgovoriti na pitanje identiteta u današnjem europskom postmodernom kontekstu. Pritom je bio cilj na teološko-pastoralni prosudbeni način uočiti glavne oznake identiteta suvremenog Europljanina, osobito imajući u vidu vjersku dimenziju, te u odnosu na tu dimenziju uočiti elemente doprinosa pastoralne prakse Crkve izgradnji istinskog identiteta”.