Zagreb, (IKA) – U uvodniku ljetnoga dvobroja kršćanske obiteljske revija Kana Josip Grbac promišljanje o sadašnjemu trenutku naslovljava „Duh umjesto mase”. Osvrćući se na pojmove i sve „masovno” što nas okružuje, autor se zaustavlja i na pitanju masovnosti u Crkvi, te religiji umjesto mase. Podsjeća kako je i Crkva bila obuzeta veličanjem mase i masovnosti, i upozorava kako su u tome pojedinac, njegova specifičnost ostali prikraćeni. „Danas se pokazuje da takav ‘odgoj za masovnost’ više nema uspjeha”. Govoreći o djelovanju Duha Svetoga, autor ističe da „njegovo djelovanje ni danas nije spektakularno. Božji Duh ne zahvaća čovjeka kao čovjeka-mase, nego uvijek osobno. Vjera uvijek potrebuje zajednicu, ali se uvijek razvija kao osobni proces u intimi svakoga pojedinca”.
U svojoj kolumni Stjepan Baloban dotiče se teme „Crkveni službenici i politika u Hrvatskoj”. Polazeći od premise da Katolička Crkva i danas ima važno mjesto u oblikovanju hrvatske države, Baloban podsjeća na doprinos koji je bio vidljiv kroz aktivnosti Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, te intervenata Komisije Iustitia et Pax HBK. Govoreći pak o novijim poticajima, spominje homiliju zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića o ovogodišnjem Danu hrvatske državnosti gdje je naglasio da „Crkva u Hrvatskoj može i danas, upravo na temelju svojega socijalnog učenja dati svoj nezamjenjiv doprinos razvoju politike kao kulture u hrvatskome društvu i narodu”.
Pismom u rubrici „Teološka razmišljanja” djeci i mladima u Hrvatskoj obraća se Tonči Matulić. Pismo je napisao jer mu je silno stalo do mladih, njihove sreće i samoostvarenja, te temeljenjem analize raznih pojava u društvu upozorava da „hrvatsko društvo ne pruža ni lijepo, ni sretno, ni mirno, ni dobro socijalno ozračje za njihovo sretno odrastanje i cjelovito sazrijevanje”.
O hrvatskome društvu u ovome broju tekstom „Sloboda osobe, različitost i moralnost” promišlja i Bono Zvonimir Šagi, te Tonči Tadić tekstom „Preslagivanja i spinovi”. Darko Tepert ukazuje na „vjeru nevjernika”, te potiče da se „valja kloniti svakoga prethodnoga odbijanja bilo koje osobe ili skupine osoba, bez obzira na to što te osobe činile ili govorile, bez obzira na to kojega svjetonazora te osobe bile. Iza zavjese njihovih postupaka, riječi i svjetonazora, na kraju moramo znati pronaći osobu”.
Sugovornik Kane je ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić. Prilika je to upoznati se s polustoljetnom obljetnicom organizirane pastoralne skrbi za Hrvate u inozemstvu, ulozi hrvatskih katoličkih središta u očuvanju vjerskoga, nacionalnoga i kulturnoga identiteta, ali i izazovima koji se stavljanju pred Crkvu u današnje vrijeme vezano uz iseljeništvo. Povod drugoga razgovora je „Godina sv. Ladislava I., kralja”, a sugovornik Kane je veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Jozsef Magyar.
U novome broju je i nagrađeni tekst „Sveti vratar” Kristine Kasumović na natječaju Hrvatskoga društva katoličkih novinara, kao i prilozi Snježane Kirinić „Privatne objave”, te Tatjane Kren „Perzeidi ili Suze svetog Lovre”. Na „Neprihvatljivost medijskog ‘seksualiziranja djetinjstva'” u rubrici „Odgoj za medije” upozorava Rafael Rimić. Tu su i prilozi vezani uz kulturu, poput predstavljanja umjetnice Zdenke Pozaić, kao i putopis iz Makedonije.