Sarajevo, (IKA) – Uz temu ljetnog dvobroja „Svjetla riječi”: „Grijeh šutnje i rizik govora” promišlja Mirsad Tokača. Autor, inače direktor Istraživačkog dokumentacijskog centra iz Sarajeva u tekstu podsjeća kako iznimno velik postotak civilnih žrtava rata u BiH čine žene, 24%. Najveće su žrtve, pak, silovane žene – ne brojčano nego po intenzitetu patnje i trauma, osamljene šutnje i straha da progovore o zlu koje im je počinjeno i ranama koje ne zacjeljuju. Kao prilog tekstu, „Svjetlo riječi” donosi svjedočenja preuzeta iz knjige „Grijeh šutnje – rizik govora”. Riječ je o ispovijesti žena-žrtava iz Bosanskog Petrovca, Sanskog mosta, Prijedora, Banja Luke, Bosanskog Šamca, Brčkog, Višegrada, Foče, Grbavice (Sarajevo), Vogošće, Ilijaša i Kalinovika. U duhu teme broja, Darko Rublić potpisuje tekst naslovljen „Nasilje nad ženom”.
Sugovornica „Svjetla riječi” psihijatrica Gordana Tocilj-Šimunović progovara o traumama silovanih te ističe kako su iskustva o pomoći vjere u liječenju traume različita. Traženje drugog boga česti je odgovor na pretešku traumu. Imamo primjere prelaska na protestantsku vjeru kada primjerice majčina kršćanska/katolička ili muslimanska vjera nije pomogla. Traumatizirane osobe zbog gubitka sposobnosti za privrženost odvajaju se i od svog boga. Fantazija o drugom, boljem, prolazno pomaže, ističe sugovornica.
U rubrici posvećenoj Bibliji, Stipo Kljajić ističe kako su prispodobe biblijski biseri u kojima možemo vrednovati ispravnost vlastitog puta, ukoliko ih želimo razumjeti i primijeniti na konkretnu životnu zbilju, a ne samo “pobožno” slušati.
Ivan Šarčević piše o „Političkoj religiji”. Autor između ostaloga ističe, kako nema granice između religioznoga i nacionalnoga, jedno se u drugo neosjetno pretapaju.
U časopisu se mogu pročitati i reportaže s Cetine, iz Gornje Dubice i Wollongonga u Australiji te niz kraćih osvrta na djelovanje župa i katoličkih misija povjerenih bosanskim franjevcima.
„Svjetlo riječi” predstavlja i Franjevački muzej u galeriju Gorica Livno, gdje se čuvaju rijetki muzejski eksponati, osobito starokršćanskih bazilika, knjižno blago, kao i iznimna galerija Gabrijela Jurkića.
Uz svetkovinu sv. Klare, te u godini u kojoj je započelo obilježavanje 800. obljetnice utemeljenja klarisa, „Svjetlo riječi” donosi poseban prilog naslovljen „Klara i klarise”. Prilika je to upoznati život asiške siromašne gospođe, ali i život klarisa danas. Tako su predstavljeni i svi samostani klarisa u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. O životu klarisa i njihova karizma progovara s. M. Tarzicija Čičmak. Na kraju priloga nalazi se sažeti prikaz biografije o sv. Klari na hrvatskom i stranim jezicima.