Ljetno izdanje katoličkog glasila "MI"
Ljetno izdanje katoličkog glasila "MI"
Zagreb
Zagreb, (IKA) – Ljetni trobroj katoličkog glasila “MI” (lipanj-srpanj-kolovoz) najvećim dijelom posvećen je osvrtu na pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.
Zdravko Gavran u tekstu “Što nam je rekao Benedikt XVI.” podsjeća kako su Papina izlaganja, propovijedi i cjelina njegova pohoda Hrvatskoj bila usredotočena na vjerske, a ne političke i ine sadržaje. No u skladu s rečenim, između redaka i u zaleđu njegovih razmišljanja i obrazlaganja stoje i povijesne aktualnosti. Nastavljajući se na prethodnog autora i Božo Skoko podsjeća “Kako nam je papa Benedikt vratio samopouzdanje”, a u duhu teme i reakcija na Papin prijem piše Miljenko Stojić.
Biskup Mile Bogović u osvrtu na aktualni trenutak u Hrvatskoj upozorava na opasnu hrvatsku šutnju. Autor upozorava kako zbog ugroženosti Domovine neki bi trebali progovoriti s pozicije svojih znanja i odgovornosti prema narodu. A oni dalje šute! Narod i država prepušteni su medijskoj galami i nametanju nekih poruka koje u konačnici ne služe ni jednome, ni drugome, a često su štetne.
Na razloge naše vjere u rubrici “Mi i Crkva” podsjeća Matko Petrović.
Uz obilježavanje 120 godine enciklike “Rerum novarum” Krešimir Cerovac piše o papi Lavu XIII. kao revolucionarnom papi koje je izmijenio Crkvu.
U rubrici “Mediji” Zlatko Miliša nastavlja niz napisa o internetu, a prilog u ovom broju naslovljuje “Djeca su kolateralne žrtve internetske ‘revolucije'”. Nastavljajući se na prethodnu temu, fra Jozo Grbeš piše o modernim tehnologijama, te ističe, kako kombinacija mladosti i tehnologije mijenja svijet. Dakako i u pozitivnom, i u negativnom smislu.
Frano Prcela promišlja o blagdanu Duhova, a Peter Kreeft odgovara na četrnaest najčešćih pitanja o nebu.
Iz pera Bože Skoke u listu “MI” se može pročitati i prilog “Svijet hodočasti u Međugorje punih 30 godina”, dok Ante Vukasović donosi “Vrijedosnu prosudbu europskih integracija”. U ovom broju može se još pročitati putopis s Velebita, a “MI” posjeća i na hrvatske velikane isusovca Ruđera Boškovića, baruna Franju Trenka, Stjepana Radića, Eugena Kvaternika, domoljube Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, te Anthonyja Francisa Lucasa.