Rim, (IKA) – Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Federico Lombardi osvrnuo se u razgovoru za Radio Vatikan na 14. međunarodni pastirski pohod Benedikta XVI., u tijeku kojega je 17. i 18. travnja pohodio Maltu. Papa se u Vatikan vratio očito umoran, ali veoma zadovoljan i ohrabren. Ishod pastirskog pohoda na Maltu stvarno je veoma pozitivan, čak bih rekao iznad očekivanja samih organizatora. To se moglo dogoditi jer je toplina odgovora, spontanost osoba na ulicama, veoma radosnih i doličnih u očitovanju zanosa, pomalo sve iznenadila. Mislim da je više od dvije stotine tisuća osoba u dva dana moglo vidjeti Svetoga Oca, dakle 50 posto Maltežana sudjelovalo je u zbivanjima. Ozračje vedrine zamjećivalo se posvuda. Rekao bih da je to u kršćanskim malteškim korijenima, u velikoj katoličkoj tradiciji naroda. Prije putovanja nije se moglo naslutiti kakav će biti prihvat, čak ni obavijesna sredstva se nisu usudila izići s predviđanjima. Prihvat je zaista bio izvrstan, a zborno sudjelovanje naroda svjedoči o njihovoj ljubavi prema Svetome Ocu, istaknuo je Lombardi.
Odgovarajući na upit o Papinoj poruci Maltežanima, rekao je kako je Benedikt XVI. pozvao na priznavanje veličine dara primljenog po sv. Pavlu, koji trebaju održavati živim i koji i nadalje treba davati svoje plodove. Radosna vjernost kršćanskim vrednotama za dobro malteškoga društva ali i kao prinos koji Malta može dati europskoj zajednici i cijelome svijetu svjedočeći vrednote obitelji, života, socijalnoga zauzimanja po načelima solidarnosti i ljubavi koja predlaže Crkva. Malta ima, kao središte susreta između kultura i naroda, posebnu misiju za susret, dijalog, i obogaćivanje elemenata koji dolaze iz raznih kultura i tradicija, ali također i za prihvat. Temu useljeništva i prihvata useljenika koji prolaze Sredozemnim morem i dijaloga s obalnim narodima valja živjeti s nadom u budućnost ostajući vjeran povijesnoj tradiciji, istaknuo je Lombardi.
Istaknuo je da je Papin susret sa žrtvama zlostavljanja bio jako jednostavan, daleko od reflektora, medijske buke i promidžbe. Započeo je molitvom Pape i žrtava, nastavljen je Papinim slušanjem svega što su mu htjeli reći. Odgovori su također bili jednostavni, spontani i suosjećajni. Papa je ohrabrio sve. Važno je da je svatko mogao Svetome Ocu reći što je želio. Susret je također završen molitvom. Bio je pun emocija ali i vedrine, nade i želje za pomirbom, ocijenio je Lombardi.
Osvrnuvši se na petu obljetnicu pontifikata Benedikta XVI., rekao je kako se u mislima uvijek vraća na njegov početak, na Papin govor u Sikstinskoj kapeli dan nakon izbora o prioritetima povjerene mu službe. U prvome redu odnos čovjeka s Bogom, kojeg nam je objavio Isus Krist, u Kristovu dakle licu poznajemo Boga, potom dijalog sa svima koji vjeruju u Krista, da bi se vjerodostojno moglo svjedočiti današnjem svijetu, ali dijalog i sa svim ljudima dobre volje, sa svima koji u naše vrijeme iskreno traže Božje lice, a to je međuvjerski dijalog. Poruka je, dakle, kadra odgovoriti na iskonska iščekivanja kulture i svijeta. Kao odgovor na ta iščekivanja Lombardi je naveo posljednju encikliku koja svjedoči Papinu veliku pozornost prema problematikama ovoga svijeta: gospodarskoj, okolišnoj, društvenoj i antropološkoj. Svi pošteni ljudi shvaćaju Papinu zabrinutost za budućnost čovječanstva. Rješavanju aktualnih problema Sveti Otac zaista daje jako veliki prinos. Benedikt XVI. ne traži lake uspjehe, nego je dosljedan, dubok i ukorijenjen u vjeri, na dubokom teološkom i filozofskom promišljanju. Riječ je o bitnom prinosu. Poštene, pozorne i dobronamjerne osobe u Svetome Ocu doista mogu naći pouzdanog sugovornika i iskrenog vođu, zaključio je Lombardi.