Zagreb, 26. 4. 1997. (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić primio je 25. travnja u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu metropolita europske eparhije Makedonske Pravoslavne Crkve visokopreosvećenoga gospodina Gorazda s izaslanstvom zagrebačke Makedonske crkvene općine. Ta eparhija (biskupija) okuplja makedonske pravoslavne vjernike u svim europskim zemljama izvan Republike Makedonije. Na susretu se razgovaralo o položaju te Crkve u Republici Hrvatskoj.
Nakon susreta kardinal Kuharić je izjavio: “Razgovarali smo o problemima Makedonske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu u želji da se pomogne toj zajednici, koja broji 5.000 vjernika, u njihovu liturgijskome, vjerskom i kulturnom djelovanju. Prema tome, preporučili smo im da razgovaraju s Vladom. Oni sada odlaze na susret s predsjednikom Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama u RH dr. Jurom Radićem i zagrebačkom gradonačelnicom Marinom Dropulić-Matulić s kojima će razgovarati o tome kako dodijeliti prostor za djelovanje te općine u Zagrebu, jer vjernici na to imaju pravo prema našem Ustavu i zakonima. Mi u ovome ekumenskome ozračju podupiremo tu nakanu da i vjernici Makedonci imaju svoje središte u Zagrebu, da se ipak okupe u vjeri, jer baština je nevjere dosta nazočna svuda. Sada su moguće slobode da se opet utemelje te zajednice i crkvene općine i da se vjernici ponovno vrate tradiciji vjere.”
Potom je o razgovoru i o odnosima Makedonske Pravoslavne Crkve u Republici Hrvatskoj s drugim Crkvama i vjerskim zajednicama govorio metropolit Gorazd: “To je naš prvi posjet u novostvorenim uvjetima u Republici Hrvatskoj. Na početku susreta prenio sam pozdrave poglavara naše Crkve arhiepiskopa Mihaela, kao i svoje osobne pozdrave u ovo ekumensko i pashalno doba, te ga pozvao u posjet našoj Crkvi u Makedoniji.” Potom je makedonski metropolit govorio o djelovanju Makedonskih crkvenih općina u Zagrebu, Splitu i Puli, te nastojanjima u osnivanju tih općina u Rijeci i Osijeku. Istaknuo je kako mnogi Makedonci koji žive i rade u Republici Hrvatskoj zbog prošlih ateističkih vremena nisu njegovali vjersku tradiciju te da je nastupom demokracije i vjerskih sloboda došlo doba za poticanje i vraćanje toj tradiciji. Osvrnuo se na čvrste veze Makedonske PC i Katoličke Crkve u Hrvatskoj još od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koje su se godinama produbljivale i njegovale. Također je istaknuo dobre odnose i s drugim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj.