Vepric, (IKA) – Na uočnicu blagdana Male Gospe, 7. rujna, više tisuća vjernika i ove godine iz svih krajeva Splitsko-makarske nadbiskupije, s otoka i iz BiH hodočastili su u šumovitu prodolinu nadomak Makarske, u marijansko svetište Vepric. Budući da se sljedeće godine slavi 100. obljetnica svetišta, u tijeku biskupske mise koju je predvodio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić u koncelebraciji s oko 40-ak svećenika predvođenih generalnim vikarom mons. Ivanom Ćubelićem, upriličeno je svečano otvaranje Jubilarne godine. Svetište Gospe Lurdske u Vepricu utemeljio je 1908. splitsko-makarski biskup dr. Juraj Carić, koji je tu i pokopan. Prirodna špilja i cijeli krajolik s brežuljcima, raslinjem i potokom živo podsjeća na Lurd. Zbog svoje prirodne ljepote i mira to je svetište veoma posjećeno cijele godine, a osobito hodočasničkih dana za Gospine blagdane. “Bog nas je ‘preko’ biskupa Carića i ove godine sabrao ovdje na poniznu molitvu Majci za zagovor”, kazao je upravitelj svetišta don Alojzije Bavčević, zaželjevši svima dobrodošlicu.
“Započinjemo milosnu godinu koja treba biti označena posebno našim obraćenjem”, istaknuo je nadbiskup Jurić na početku misnoga slavlja, podsjetivši na riječi bl. Alojzija Stepinca koji je za lurdska ukazanja rekao da je Marija preko Bernardice uputila svijetu tri najvažnije riječi: “Pokora, pokora, pokora”. “Stoga, ova nas 100. obljetnica lurdskoga svetišta Vepric potiče da poput Marije slušamo i razmišljamo o Božjoj riječi te po njoj živimo. Želim da u ovoj milosnoj godini budemo više otvoreni milosti Božjoj te više milosni prema braći i sestrama”, poručio je nadbiskup Jurić, proglasivši Jubilarnu godinu otvorenom. Uz zvuke trube i pjesmu “Zdravo, zdravo Marijo” velikoga mješovitog zbora, sastavljenoga od više zborova iz nadbiskupije, pod ravnanjem mo. don Šime Marovića ispred špilje u blizini čempresa podignuta je velika bijelo-plava zastava Marijinih boja i s oznakom Jubilarne godine.
U propovijedi je mons. Šimundža govorio o Marijinoj ulozi u povijesti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskoga naroda, nazvavši je svjetionikom našega identiteta, smislom i snagom na našim putovima natopljenima suzama i krvlju. Govorio je o liku BDM, ponizne službenice Gospodnje, koji se odvija između blagdana Male Gospe i Velike Gospe, njezina rođenja tj. dolaska na zemlju i uznesenja na nebo te osmišljava cijeli naš životni put. Podsjetio je na neprolazne vrednote koje isijavaju iz Marijina lika: ponizna nada i nepokolebljiva vjera u Boga i njegov plan s nama, radost i čistoća života, supatnički život s bližnjima i pogled uprt u vječnost. I Marija je prošla kroz brojne patnje i neprilike, ali je ostala ustrajna uz Boga. Zato i mi, unatoč poteškoćama koje nas pogađaju u nama samima i oko nas, zahvalimo Bogu što smo stvoreni tako čudesno i radujmo se životu, radujmo se svim onim majkama koje imaju troje, petero, desetero djece i svim onim djevojkama i mladićima koji imaju Blaženu Djevicu Mariju za uzor. Budimo ponosni na svoju vjeru i Crkvu, kulturu i baštinu, obitelj i domovinu! Ne smijemo izgubiti iz vida da nismo samo materijalna nego i duhovna bića otvorena trajnim vrednotama, etičkim i moralnim ali još više religioznim vrednotama, poručio je dr. Šimundža, dodavši da naš narod i Crkvu neće uništiti materijalno siromaštvo, nego duhovno siromaštvo, gubitak duhovnih i ljudskih vrednota. Brojni su hodočasnici pristupili sakramentu pomirenja i euharistije, a potom su u molitvenom ozračju pjevajući marijanske pjesme krenuli za svojim pastirima u svečani ophod, euharistijsku marijansku procesiju sa svijećama. Misnom slavlju prethodio je put križa i molitva krunice. Program je animirao don Ante Mateljan.