Solin, (IKA) – Blagdan Male Gospe svečano je proslavljen u Solinu, gdje se uz Gospinu crkvu, nad grobovima hrvatskih vladara, okupilo vjerničko mnoštvo. Nakon svečanog ophoda središtem grada misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit dr. Marin Barišić, zajedno s umirovljenim nadbiskupom Antom Jurićem i kotorskim biskupom Ilijom Janjićem. U propovijedi je nadbiskup Barišić spomenuo da je nedavno dobio iz Amerike, preko e-maila, poruku: “Želio bih doznati svoje obiteljsko stablo. Možete li mi pomoći?”. Upitao je zatim što je e-mail, dodavši da je to ono što neki nazivaju email. I na taj način, eto, ljudi žele doznati svoje korijene. Jer važni su korijeni, važno je rodoslovlje. Ono se ne može zaobići ni u životu Marije i Isusa. Stoga je blagdan Male Gospe – Rođenje Blažene Djevice Marije i Gospin otok u Solinu, gdje su nam počeci rodoslovlja, krvnoga i krsnog, najprikladnije mjesto da se progovori o važnosti, ulozi i značenju našeg rodoslovlja. Marijino rođenje bilo je početak novoga, boljega svijeta, te je s pravom tako i nazivamo: origo mundi melioris.

Početak nove školske godine, koji se događa neposredno nakon blagdana Male Gospe, razlog je da s tim blagdanom ne gledamo retrospektivno, u prošlost, nego perspektivno, na našu budućnost, rekao je nadbiskup, dodavši kako Marija znači početak nove duhovne i civilizacijske pismenosti, čitanja i pisanja, obrazovanja i odgoja, informacija i komunikacija s Bogom i nas međusobno. Marija znači početak novoga svijeta, svijeta zahvalnosti i odgovornosti, pravde i mira, ljubavi i istine, zajedništva i solidarnosti, dostojanstva i radosti. Marija znači početak novog svijeta, svijeta kulture života i civilizacije ljubavi. Zatim se nadbiskup zapitao što je s našom školom i mladim naraštajima, te može li početak nove školske i vjeronaučne godine biti doista novi početak, pa i mali iskorak nove budućnosti boljega društva. “Zar ćemo iz godine u godinu imati manje razreda, a više zatvorenih škola? Kako povećati pismenost, jer, po popisu stanovništva, izgleda da nismo baš dovoljno pismeni? Može li društvo u cjelini više ulagati i bolje opremiti naše škole, tako da, ako ne mogu sve biti opremljene suvremenim tehničkim pomagalima, kompjutorom, Internetom, barem da uz kredu i spužvu imaju upotrebljivu ploču? Biste li i vi, dragi roditelji, uza svu oskudnost, da je ovdje ne spominjem, mogli malo više ulagati u znanje i pismenost svoje djece?”, upitao je nadbiskup Barišić, istaknuvši da je osoba najveći kapital, a znanje nije samo imanje, već i mogućnost biti čovjek. Ustvrdio je kako nema obnove školstva bez reforme, obnove društva, jer su to dvije spojene posude: “Neki dobro primijetiše da imamo državu, ali da još nemamo društvo. Oni nas upozoravaju da nam se rat nastavio u miru, samo u drugom obliku. Upozoravaju na netrpeljivost, mržnju, vrijeđanje, blaćenje, pa i na agresivnost u našem društvu. Je li to posljedica one moguće mržnje u ratu, koja je sada usmjerena prema bližnjima, prema neistomišljenicima? Čak i ne treba misliti drukčije, već će se naći netko tko će najprije vaše riječi amputirati, a onda vam nešto i imputirati. Nije li to znak nedostatka duha, duhovnosti i duhovitosti? Neki vide uzrok te mržnje i podjela u društvu kao ostatak klasne borbe – mržnje, što je bilo prisutno u doba marksističke ideologije. Dakako, buđenje takve ideologije, kao i drugih sličnih ideologija, prošlih i budućih, opasnost je ne samo za društvo, nego prije svega za mlade naraštaje, opasnost da nam mladi naraštaji postanu novaci zakržljalih i pokopanih ideologija, na cijem putu nema prosperiteta ni bolje zore.
Drugi opet upozoravaju na bolesno stanje u društvu, gdje vlada mentalitet nadmetanja, nagodbe, moći, trgovine, a ne ozračje etike, praštanja, pomoći i darivanja. U takvom mentalitetu selekcije, natjecanja, u slučaju uspjeha stvara se zavist, a u slučaju neuspjeha prezir. Upozoravaju na opasnost gdje nam u društvu vlada ne etika odgovornosti, vec lukavstvo, prijevara i logika snalažljivosti. Nikakvo čudo da se u takvu društvu radije osuđuju neistomišljenici, različite ideje, nego lažna bogaćenja i nepravedna stanja. Zato u društvu gdje vladaju klasne podjele, mržnja, napetosti i nepravde, ako ne funkcionira ekonomski sustav, već više vlada kriminal i veze, ako ne funkcionira politika, vec politikantstvo, ako ne funkcionira etičnost, već snalažljivost, što možemo onda očekivati od same škole, od naših mladih naraštaja? Kakva nam je budućnost? Da li doista ovogodišnji početak nove školske godine može biti novi početak ili samo nastavak i preslik društvenih odnosa? Uz to, ako živimo na kredit budućih generacija, i ako rasprodamo nacionalno bogatstvo, zar ćemo umjesto nade i blagoslova mladim naraštajima i budućim generacijama ostaviti beznađe i dugove? Ako je u društvu put snalaženje, lukavstva i logika prevare i interesa, zar se to neće pojaviti još više i u samoj školi?”.
Splitski je nadbiskup također pozvao roditelje da budu primjer i potpora svojoj djeci, upozoravajući kako mnoge obitelji pate zbog premale nazočnosti oca u obiteljskome životu. U obraćanju ocevima, nadbiskup ih je pozvao da komuniciraju sa svojom djecom: “Ako pokušaš razgovarati više sa svojom djecom, pa i o svom poslu i radnom mjestu, zar neće i tebe tvoj sin uključiti u svoj život i u svoju školu. Bit će mu drago ako ti mogne pokazati kako funkcionira kompjutor, Internet ili neke igre. I tebe će tvoj sin rado poslušati kad mu kažeš da je najbolja pohvala i kritika elektronskih medija ako se njima dobro služi, to jest ako ne služi njima, nego se njima služi. Vjerujem da će te poslušati i biti zahvalni”. Nadbiskup Barišić je potaknuo i nastavnike i vjeroučitelje da svojim radom postanu uzori i vođe mladima, kako ih je potaknuo i Papa.
Svoju je propovijed nadbiskup Barišić završio molitvom Gospi za našu budućnost da nova školska i vjeronaučna godina, vecim zalaganjem i osobnom odgovornošću svih nas, bude bolja i nova, blagoslovljena i uspješna.

Svečanu večernju misu predvodio je kotorski biskup Ilija Janjić zajedno sa splitskim nadbiskupima. Vidjevši pred sobom vjerničko mnoštvo, koje je ispunilo Gospin otok, istaknuo je da je tu dvostruko više vjernika, nego u njegovoj biskupiji, koja ima tek desetak tisuća vjernika, za koje se pastoralno skrbi 14 svećenika, a od stotinjak redovnica koliko ih je bilo prije rata, u Boki Kotorskoj ostalo ih je još samo 27. Spomenuo je zatim da su, prošle godine poslali Papi molbu da njihova biskupija i dalje ostane u sastavu Splitske metropolije. Zatim je pozvao vjernike da ne slušaju one koji im nude propast, te da prozru što se krije iz primamljivih ponuda, koje najčešće dolaze sa Zapada, ustvrdivši da smo stvoreni da budemo hram Duha Svetoga, a ne odlagalište smeća, tj. mržnje i zloće. Stoga, ako bi im državna vlast branila da se izgrađuju u Duhu Svetom, onda bi ona vodila narod unatrag. A Kristovi vjernici žele ići naprijed, poručio je biskup Janjić.
Liturgijsko pjevanje predvodio je, pod ravnanjem dr. Mirka Mikelića, veliki zbor “Kraljica Jelena” sastavljen od crkvenih zborova iz Solina, Vranjica, Mravinaca, Kučina, Klisa i Velog Varoša u Splitu.

Za uvod u obrede i poticajne rijeci na početku slavlja i ove je godine bio zadužen dr. don Ante Mateljan. Na kraju slavlja, solinski župnik i upravitelj Gospina prasvetišta, don Vinko Sanader zahvalio je svima koji su uveličali svečanost, uručivši biskupima prigodne darove. Solinski vjernici za svoj župni blagdan i dan grada pripremali su se trodnevnom duhovnom pripravom koju je vodio don Anđelko Kačunko.