Istina je prava novost.

"Maria Lux Fidei"

Izložba ikona Borisa Grkovića u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu

Zagreb, (IKA) – Nadbiskupijski pastoralni institut priredio je izložbu ikona Borisa Grkovića “Maria Lux Fidei” koja je otvorena u prostoru Instituta 10. svibnja. Uz mnoštvo poklonika umjetnosti, otvorenju je nazočila i autorova obitelj, supruga i petero djece. Otvarajući izložbu, pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško napomenuo je kako je izrada ikona obred koji se ostvaruje prema obrascima stroge predaje te već taj postupak iz svojih dubina budi “sakralnost” koja se utjelovljuje u ikoni putem vjerničke misli i molitve. Započinje se izborom drveta, pri čemu se nikada ne radi o bilo kakvome drvetu, nego o otpornome i više godina odstajalome drvetu, kako bi se zajamčila trajnost. Već sam izbor drveta zahtijeva poznavanje i stručnost te ponavljanje gesta koje se ne smije zanemariti. U svemu živi snažna svijest da nije riječ o izradi bilo kakve stvari, nego “posvećenoga predmeta”, izdvojenog iz običnosti. “Taj spoj običnog i neobičnoga snažno me asocira na događaj iz proljeća 2011., kada sam Borisa zamolio da napravi ikonu Majke Božje od Kamenitih vrata kao dar papi Benediktu XVI. pri njegovu pohodu Hrvatskoj u Zagrebu. Kako je to bilo u vremenskome tjesnacu, Boris se poslužio drvenom pločom radnoga stola jedne od svojih kćeri. Na njoj je iz obiteljskoga ozračja (kontekstu slavlja Prvoga nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji) nastala predivna slika koja resi Papine prostore i koju rado pokazuje svojim gostima kao lijepi dar iz Zagreba”, rekao je biskup Šaško. Nadalje je upozorio kako se ikonu ne smije promatrati ni doživljavati kao prikaz svijeta, ostvaren u duhovnome ključu umjetnika, nego ju treba vidjeti kao mjesto Božje prisutnosti, kao povlašteno mjesto očitovanja milosti.
Nalazeći se pred ovim ikonama, pred Marijom koja je nazvana Svjetlom vjere, možemo živjeti zrcaljenje toga svjetla koje povezuje, daje spoznati i poučava. Tako se novokrštenike uvodilo u poznavanje Svetoga pisma i to smatralo katehezom koja se sastoji od vizualnoga susreta i spoznaje Radosne vijesti. Novokrštenici su zvani fotismoi – prosvijetljeni svjetlom uskrsnuća, prosvijetljeni vjerom koja je zaživjela Spasiteljem po Mariji, naglasio je biskup Šaško, te posvijestio kako ikona dovodi u komunikaciju božansko i ljudsko, stvara imanentnom transcendenciju, vidljivim ono što se tjelesnim očima neposredno ne ukazuje ili im uopće nije dano vidjeti, ali što um prosvijetljen vjerom uspijeva naslutiti i razmatrati. Pogled vjere ne zaustavlja se pred materijalnom zbiljom predmeta koji se stavlja pred promatrača (pred-stavlja), nego dohvaća njegov skriveni vidik, onaj dublji; odmara se u razmatranju Božjega lica, nadilazi estetsku ljepotu slikarske umjetnosti, da bi se položio, zadržao na prapočetku svake ljepote – na božanskome svjetlu. “Grković se ovdje predstavlja kao izniman hrvatski Madoner koji pokazuje temeljnu marijansku, ikonopiščevu i kršćansku odliku: odustati od sebe. U našim susretima i suradnji doživio sam ga kao poniznoga i nesebičnoga čovjeka koji živi crkvenost i koji je spreman pomoći. Za liturgijsku je umjetnost velika zapreka ako umjetnici ne prepoznaju važnost crkvenosti, svoga poslanja u služenju i nadasve nesebičnosti”, rekao je biskup Šaško te je umjesto “obredne” rečenice o otvaranju izložbe prisutne pozvao: “Izloženi smo pred Gospodinom. Pristupimo mu raspoložena srca i vjerom. Izloženi smo Božjemu Duhu, otvorimo se”.
U pozdravnoj riječi, kao domaćin, ravnatelj NPI dr. Tomislav Markić istaknuo je kako je ta izložba bila poseban izazov za djelatnike NPI. Bio je to proces učenja o ikonama i njihovom značenju i to želimo podijeliti i s vama. Vjerujem da su ponajprije autor, a zatim i likovna postavljačica izložbe zajedno s djelatnicima Instituta ovom izložbom uspjeli pružiti dobar okvir kako bi se ove ikone moglo doživjeti u punom sjaju, poruci i ozračju, rekao je dr. Markić te podsjetio kako se čovjek, slika Božja, služi slikom ikonom kako bi nam približio otajstvo, ucijepio nas u njega ne samo riječju, nego i slikom koja govori na drugačiji način.
Autorica postava izložbe Maja Juras između ostaloga je rekla kako se dvojilo hoće li izložbu smjestiti u “njen” ambijent, tj. prigušenog svjetla, ili je postaviti u prostoru bez ikakvih svjetlosnih intervencija. Mislim da smo učinili zanimljiv eksperiment postavivši ih na ovaj način okupane dnevnom svjetlošću, rekla je, te posjetitelje uputila i na edukativnu dimenziju u vidu nekoliko panoa na kojima je sažeto i pojednostavnjeno ukazano na neke zanimljivosti i datosti u pisanju ikona, koja će biti zanimljive u spoznajnom smislu te umjetnosti i njezinih zakonitosti.
Riječ zahvale uputio je i sam autor Boris Grković te izrazio nadu da će posjetitelji izložbe sa sobom ponijeti ono što ikone nose u našim svetištima. U glazbenom dijelu sudjelovao je kvartet “Mali”, a program je vodila Diana Tikvić.
Izložba se u prostoru Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, Kaptol 29 a, može razgledati radnim radom od 10 do 16 sati do 9. lipnja.