Marija Bistrica, (IKA) – U sklopu proslave Dana Majke Božje Bistričke u kapelici Sv. Petra u Mariji Bistrici predstavljen je 8. srpnja hodočasnički vodič “Lurd” dugogodišnjega lurdskog hodočasnika i župnika u Tuhlju Josipa Vnučeca. O najnovijem vodiču Glasa Koncila govorili su direktor GK Nedjeljko Pintarić i autor Vnučec. Rektor svetišta Majke Božje Bistričke Zlatko Koren u pozdravu je zahvalio autoru i izdavaču na ovakvom vodiču jer on nije samo puki prikaz činjenica, nego vodič kroz duhovnost i promišljanje o hodočašću koje se danas sve više zamjenjuje pogrešnim terminima poput “vjerski turizam”, gubeći iz svog temelja najbitniju odrednicu, a to je put povratka Bogu. Predstavljajući vodič uime izdavača, Pintarić je prezentirao put nastanka vodiča koji na 280 stranica kroz tekstove i više od dvije stotine fotografija uvodi hodočasnika u bogatu povijesnu i kulturnu baštinu krajeva kroz koje se prolazi na putu do Lurda. Vodič se sastoji od uvodnog dijela, koji sadrži blagoslov i molitve hodočasnika na polasku, te zatim opširnim opisima prati sva mjesta hodočasničkog puta do Lurda, počevši od Hrvatske, kroz Sloveniju, Italiju do Francuske i natrag. Središnji i najveći dio vodiča posvećen je Lurdu. Vrijednost vodiča očituje se u činjenici da autor, opisujući mjesta kroz koja se putuje, donosi niz poveznica s Hrvatskom u povijesnom, kulturološkom i crkvenom kontekstu. Direktor Pintarić zahvalio je i prof. dr. Adalbertu Rebiću koji je napisao uvod vodiču, a koji donosi iscrpan prikaz hodočašća kroz povijest religija. Velikom broju nazočnih obratio se i sam autor vodiča Vnučec. Na početku je zahvalio rektoru Korenu što je upravo Bistrica prvo mjesto predstavljanja vodiča, podsjećajući na veliku povezanost Lurda i Bistrice. Kazao je kako je svaki njihov polazak u Lurd i povratak u domovinu uvijek vezan uz bistričku himnu “Majko Božja Bistrička”. Govoreći o nastanku građe za vodič, autor je kazao da su tekstovi nastajali kroz više od dvadeset godina, u tijeku kojih je hodočastio u Lurd. Vnučec je primijetio da u kronologiji lurdskih događanja nema spomena o Hrvatima, kao da tijekom povijesti nisu dolazili u Lurd, te je naveo podatke da je već godine 1883. u crkvi u Nedelišću postavljen prvi kip Gospe Lurdske među Hrvatima. Riječki kapucin Bernardin Škrivanić, podsjetio je Vnučec, organizirao je još godine 1908. prvo hrvatsko nacionalno hodočašće u Lurd, u kojem su sudjelovali krčki biskup Anton Mahnić i makarski biskup Juraj Carević, s više od 400 hodočasnika. U gornjoj bazilici u Lurdu dugo je vremena na zidu bila izvješena spomen-zastava koju su hrvatski hodočasnici 1909. darovali Lurdskoj Gospi, a na kojoj je s jedne strane bila izrađena slika Majke Božje, okružene riječima “Rajska Djevo, Kraljice Hrvata, naša Majko naša Zoro zlatna”, dok se na drugoj na trobojnoj svili nalazi hrvatski grb okićen lovor-vijencem, a nad njim Zvonimirova kruna. Autor je spomenuo i X. postaju križnoga puta, na koju su inače posebno ponosni Mađari, ali se spominje da su je darovali mornari iz Rijeke, dakle Hrvati. U bazilici Pija X. protekle su godine, u prigodi 150. obljetnice lurdskih ukazanja, na velikim slikarskim platnima oko središnjeg oltara postavljene slike bl. Alojzija Stepinca i Majke Božje Bistričke, uz mnoge druge svece i blaženike. Uz podsjećanje na mnoge nezaboravne trenutke s hodočašća, Vnučec je posvjedočio da je najljepše i najbitnije to što su ta putovanja doista milosni trenuci za hodočasnike, te je izrazio želju da će i Hrvati imati u Lurdu neko spomen-mjesto koje bi govorilo o njihovu hodočašćenju u lurdsko svetište. U glazbenom dijelu programa sudjelovao je Crkveni pjevački zbor iz Marije Bistrice pod ravnanjem s. Tihomile Sente.