Split, (IKA) – U uvodniku uskrsne “Marije”, splitskog vjerskog lista za Marijine štovatelje urednik fra Petar Lubina podsjeća na riječi poznatog švicarskog protestantskog teologa Karla Bartha, koji je kazao da je najdublja spoznaja njegova života „Isus me ljubi”. „To je odgovor istinskog vjernika” kaže, te čitateljima posvješćuje da je “Bog je ljubav” (1 Iv 4,8 ), a čovjek slabo, krhko stvorenje. I Sin Božji je kao čovjek pod križem iznemogao, a gorčinu križa osjetila je i Majka njegova. U tom duhu urednik čitatelje potiče na povjerenje u Boga, molitvu, slavljenje mise te pristupanje sakramentima, jer to istinskom vjerniku daje snagu i vedrinu i u teškim trenucima. Stoga poručuje da jedino s Bogom i njegovom pomoći možemo naći rješenje svojih osobnih problema, svoga naroda i svega svijeta, jer Bog nas ljubi uvijek, i onda kada mi toga ne zamjećujemo, i njegova pomoć stiže u pravi čas. S njim i uz njega se mogu dobiti sve bitke bi one koje se čine izgubljene, kao što se dogodilo i s Uskrslim. zaključuje. “Marija, Majka evangelizacije”, izvadak je iz “Radost Evanđelja” (br. 284 -285) pape Franje.”Uz bok kralja Izraelova” prilog je don Ivana Bodrožića. U svom uvijek iskričavom, ironičnom i duhovitom prilogu don Stanko Jerčić s naslovom “Trebamo li – demaskirati Boga” ukazuje kako često i mi vjernici stvaramo “Boga na svoju sliku i priliku”, “retuširamo” sliku Kristovu prema svojoj mjeri, ali “retuširanje” Utjelovljenoga Boga u Isusu Kristu nedopustivo je falsificiranje, na žalost se to uvelike radi. Podsjeća kako smo mi s vremenom pregorku muku Isusovu pretvorili u dječju slikovnicu s 14 slika, a da ne govorimo o božićnim jaslicama, koje su prikazane tako idilično, da bi svaka majka poželjela da joj se dijete rodi u takvoj štalici u kojoj joj je pri porodu nazočila “cijela nebeska vojska”. Don Mladen Parlov autor je priloga “Marija u Markovu evanđelju”. Što kaže veliki bogoslovac Albert Veliki (+ 1280.), predstavnik srednjovjekovne skolastičke misli o Mariji, može se pročitati u tekstu u kojem između ostaloga ističe da je Bogomajčinstvo razlog pobožnosti prema Mariji, koja je Svjetlo Neba i Zemlje. S Marijom kroz Katekizam vodi fra Marko Babić, koji za Mariju kaže da je “roditeljica pomirenja”, “suradnica u djelu pomirenja”, a dr. Danijela De Vitturi piše obiteljsku temu “Što me raduje”. Na dvostranici fra Petar Lubina tumači “Zašto Majku Isusovu štujemo kao Gospu Žalosnu”. U uskrsnom se broju mogu još pročitati prilozi “Na ramenima dobrog Pastira”, razgovor s 52-godišnjim Zoranom Stojanovićem o njegovom križnom putu koji ga je doveo do “slavnog uskrsnog jutra”, a u “Likovnoj kulturi” fra Ante Branko Periša predstavio je reljef, Isusovu ruku na Gospinu licu, kiparsko remek djelo gotičkog talijanskog majstora Benedetta Antelamija (1150. – 1230.). U prigodi proglašenja svetim, predstavljen je papa Ivan XXIII. – Dobri, kao marijanska duša, a u “Zrncima Gospine krunice razmatra se otajstvo Svjetla. Splitska klarisa, pjesnikinja s. Marija od Presvetog Srca “Na izvorima duhovne obnove” poetski razmatra o Isusovoj muci i smrti s naslovom “Spasa za me razapeta”. Od naših svetišta predstavljena je župna crkva Majka Božja Žalosna u Kotoribi, Varaždinska biskupija.