Marin Držić – svećenik
Druga tribina ciklusa Ususret sv. Vlahu
Dubrovnik
Druga tribina ciklusa Ususret sv. Vlahu
Dubrovnik, (IKA) – “Marin Držić – svećenik” naslov je predavanja koje je 17. siječnja u punoj dvorani samostana Sv. Klare u Dubrovniku, na drugoj tribini ciklusa Ususret sv. Vlahu, održala dr. Slavica Stojan, književnica i znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Kako se 2008. godina u Hrvatskoj obilježava kao Godina Marina Držića u povodu 500. obljetnice rođenja ovog velikog hrvatskog komediografa bila je to prigoda promotriti život Marina Držića kao svećenika Katoličke Crkve. Na koji način je svećenik prisutan u dramskom piscu Marinu Držiću i obratno, zapitala se dr. Stojan, rekavši kako je oskudna arhivska dokumentacija o Držiću te se njegov životni put ne može do kraja sagledati. Kako su se istraživanja o životu don Marina Držića dosad provodila većinom iz marksističke perspektive, njegov svećenički život se prikazivao kao dio tradicije te se njegov katolički i svećenički svjetonazor zanemarivao. A on je bio važan u oblikovanju likova njegovog književnog opusa. Držić je kao svećenik bio dobar poznavatelj života i čovjekove duše, rekla je predavačica, te je u svojim djelima kod svih kritizirao antikršćanski svjetonazor.
Ljudi “nahvao” i ljudi “nazbilj”, zli i dobri ljudi, iz Držićeva poznatog solilokvija Dugog Nosa u komediji “Dundo Maroje” pogrešno su se usko interpretirali kao vlastela i pučani. Don Marinov pogled na vlast dr. Stojan je potkrijepila prikazom slika Alegorija dobre vlade i Alegorija loše vlade autora Ambrogia Lorenzettija koje su postojale u Sieni u doba kada je Držić tamo studirao kanonsko pravo. Istaknula je kako Držića zanimaju razlozi koji dovode do nastajanja ljudi nahvao, tih neljudi, punih loših ljudskih osobina, te mogu li od ljudi nahvao postati ljudi nazbilj. U svojim djelima Držić upozorava čitatelje na te ljude nahvao koji se kreću među običnim stanovništvom i otkriva gledateljima kako ih prepoznati. Marin Držić se u sačuvanim spisima potpisivao kao don Marin Drža, osim u urotničkim pismima potkraj života. U crkvi Sv. Ivana i Pavla Držić je pokopan isključivo stoga što je bio svećenik, a ne prepoznati pisac. Kako je pripadao nižem kleru, grob mu nije obilježen, kazala je predavačica.