Maruliđ, časopis za književnost i kulturu HKD “Sv. Jeronima” izašao kao broj 6 za studeni i prosinac tekuće godine na 230 stranica, svojim bogatim sadržajem nudi ~itatelju obilje ~lanaka i razli~itih napisa. Na prvih 120-tak stranica napisi su posveđeni raznolikoj tematici: poeziji i brojnim pripovjetkama, dokumentarnim svjedo~enjima – izvatcima iz knjiga svjedo~anstvima o bivčem jugokomunisti~kom paklu, kronoločki zabilježenim zna~ajnim dogašajima, gospodarskim, kulturnim i povijesnim prilikama u Hrvatskoj, koje se rač~lanjuju u podužim napisima, primjerice kao u napisu o ekonomskoj i socijalnoj problematici u ideologiji don Mihovila Pavlinoviđa, hrvatskog dalmatinskog preporoditelja u 19. stoljeđu. U bibliografskim podlistcima rač~lanjuje se novinarski, urešiva~ki i publicisti~ki opus Tijasa Mortigjije, glavnog urednika “Spremnosti u tijeku 1944. godine, o ~emu piču Tomislav i Trpimir Macan, a o. Ivan Damič objavljuje u bibliografskom prikazu sve čto je o nadbiskupu Alojziju Stepincu pisano u zagreba~kom dnevniku “Vjesnik” u tijeku 1945. i 1946. godine. Napisi iz tih godina prepuni su laži i kleveta ne samo o nadbiskupu Stepincu i ostalim hrvatskim biskupima, nego i o veđem dijelu hrvatskom katoli~kog klera, koga prikazuju i u najizobli~enijim karikaturama kao zlo~ince i bliske suradnike “kolja~a” ustača. U slijedeđoj 1946. godini iste novine uz ponavljane istih, i joč veđih izmičljotina, laži i kleveta, iznose i “raskrinkavanje ustačke djelatnosti jednog dijela katoli~kog klera, #!koje poprima najčiri zamah#! piče u “Vjesniku”, #!jer mnogi grašani iznose sve #!nove i nove podatke i svjedo~anstva#! o radu ustača u sveđeni~kim haljinama”. Kronoločkim slijedom tu su i izvatci iz “optužujuđih dokumenata”, osuda, slike, primjerice podmetnutog “ustačkog zlata” u zagreba~kom franjeva~kom samostanu na Kaptolu, zatim uhiđenje po~etak i tijek sušenja nadbiskupu Alojziju Stepincu, izvječđa s terena, gdje “narod odučevljeno pozdravlja sudski postupak protiv njega i osudu”. Petar Runje dokazuje na temelju arhivskih podataka s kraja 16. stoljeđa, da su mnoga djela Marka Maruliđa tiskana mnogo prije negoli se to dosada znalo. U ~asopisu su od ostalih kulturnih priloga napisi u spomen onima hrvatskim kulturnim djelatnicima koji su se preselili u vje~nost, sjeđanja na obljetnice života i djelovanja hrvatskih kulturnih djelatnika, a ostatak sadržaja posveđen je mičljenjima i reagiranjima, primjerice “Razmatranju uz Mrčiđeva #!Isusa#!, pa tekstu “Kreacionizam i evolucija”, u kome se tuma~i zna~enje ta dva pojma, poglavito da bi vjernik razumio tuma~enje i znanstvenika i teologa. Katoli~ka Crkva ostavlja vjerniku odluku hođe li prihvatiti prirodoznanstvenu teoriju evolucije, koja nije u sukobu s teoločkim u~enjem o postanku svijeta i ~ovjeka, ili đe je odbaciti. “O Dominisu – druga~ije” piče Svevlad Slaming, u tekstu u kome spominje da je proslava 400. obljetnice rošenja tog u~enjaka i biskupa, Markantuna de Dominisa, proslavljena u minulom komunisti~kom režimu (simpozijem u Splitu 1967. g.) bila “sasvim na mjestu”, jer su mnoge karakterne crte, mičljenja i postupci tog ~ovjeka, premda s udaljenosti od viče od ~etiri stoljeđa, bivčem sustavu i odgovarale. U rač~lambi novele Miroslava Krleže: “Mlada misa Alojza Ti~eka”, autor Zdravko Mužiniđ kaže da je to najizrazitija anticrkvena novela iz opusa tog hrvatskog književnika, u kojoj u svoj punini izri~e svoj ne samo anticrkveni, nego i neprijateljski stav spram Katoli~ke Crkve, kao institucije koja sputava ~ovjeka, a posebno njegov razum dogmatizmom i mra~njačtvom. U “Mozaiku” su prikazi kazaličnih izvedaba, izložaba, knjiga, poezije suvremenih živih i pokojnih autora, od kojih i neki starijih naračtaja, a u “Vijestima” je sažeti pregled svih objavljenih ~lanaka o radu HKD “Sv. Jeronima”, njegovim izdanjima i njegovim suradnicima, te vijesti iz kulturnog života u domovini i svijetu.