Zagreb, (IKA) – U nastavku Međunarodnog stručnog simpozija „Vojska Bezgrešne i masonerija” kraći osvrt na temu „Masoneriju u Kolbeovim spisima” dao je dr. sc. fra Josip Blažević. Ovim je najavio objavljivanje na hrvatskom jeziku prvoga sveska Kolbeovih spisa na 1400 stranica koji će biti predstavljeni u subotu, 23. rujna. Prvi svezak sadrži Kolbeova pisma. Blažević je sa žaljenjem ustvrdio da nema pisama njegove majke kojoj je on uputio prvo pismo kao sjemeništarac. I zadnje pismo koje je napisao uputio je također majci iz koncentracijskog logora u Auschwitza u kojem joj piše „nemoj mi pisati, jer se možda neću dugo zadržati”.
Naglasio je kako su Kolbeova pisma ostala nekako u sjeni, jer smo svi ostali koncentrirani na dvije krune koje je vidio na prvom viđenju i na njegovoj dramatičnoj smrti. „Spisi nam dokučuju činjenicu da je on bio svet i neovisno dramatičnoj smrti” rekao je Blažević, te istaknuo kako nam pisma na poseban način otkrivaju Kolbeovu prisnost s majkom, te otkrivaju podlogu koja ga je uputila na Nebesku Majku.
Uz temu izlaganja istaknuo je, kako „nastanak Vojske Bezgrešne treba tijesno povezati s djelovanjem slobodnih zidara, ali se njezino djelovanja na njih ne ograničuje. Štoviše, razvidno je iz Kolbeovih spisa: ciljevi Vojske Bezgrešne su postizanje svetosti svih njezinih članova bezrezervnom posvetom Bezgrešnoj”.
Iz Spisa može zaključiti da su masoni naša braća. „Tako ih on naziva”. Nadalje, tu je pitanje Crkve i poimanja cijeloga pokreta, kao i ono što je obilježilo vrijeme nastanka Vojske Bezgrešne: Gospina ukazanja. Navedeno je potkrijepio s više citata iz Spisa. Na kraju je zaključio kako iz Spisa proizlazi da „Vojska Bezgrešne nije prijetnja slobodnim zidarima, nije udar na njihov integritet, nije križarski rat do njihovog istrebljenja. Vojska Bezgrešne u Kolbeovim spisima pronalazi svoje nadahnuće da se ne pokoleba u svjedočenju Božje ljubavi prema svim grešnicima i to ne afektivne, već defektivne ljubavi do kraja, poput svoga utemeljitelja. Stogodišnjica utemeljenja Vojske Bezgrešne novi je poticaj da se među članstvom obnovi ‘borbeni’ duh, apostolski žar, i da se poziv na svetost, bez koje nitko neće vidjeti Gospodina shvati ozbiljno i ozbiljno na njoj radi”.

U ovome bloku predavanje „Maksimilijan Kolbe između masonerije i Vojske Bezgrešne” održao je prof. dr. sc. Zbigniew Suchecki s Papinskog teološkog fakulteta sv. Bonaventure u Rimu. U predavanju je poseban naglasak stavljen na postojeći stav Crkve i propise Zakonika kanonskoga prava iz 1983. koji se odnose na masonstvo.
Slobodno zidarstvo obrađeno je i predstavljeno u brojnim publikacijama, pod različitim vidovima te iz različitih stajališta. No, sa stajališta kanonskoga prava, ne postoje publikacije vezane uz slobodno zidarstvo, nedostaje čak i produbljenih kritičkih studija na tu temu, koje bi bile provedene kroz komparativnu optiku s filozofijom, teologijom, i pravom, od strane studioznih katolika rekao je.
Nadalje je podsjetio kako su posljednjih stoljeća masonstvo, bilo ono regularno, zakonito, neregularno, ili pak „zastranjeno”, bez razlike, osudili različiti pape, u otprilike šest stotina dokumenata. No, naglasio je predavač, pitanje i dalje ostaje aktualno, jer brojni katolici pripadaju slobodnome zidarstvu. Pojedini su se proučavatelji masonologije opsežno bavili pripadajućim povijesnim razdobljem, dok sama masonska publicistika omogućuje predstavljanje ishodišta ove ustanove. U predavanje se kratko osvrnuo i na teme masonstva za vrijeme općih zasjedanja Drugog vatikanskog ekumenskoga sabora.
Samo predavanje potaknulo je vrlo živu raspravu oko pojedinih kanona.