Istina je prava novost.

Mater Verbi Incarnati

Zbornik radova XXI. međunarodno mariološko-marijanskog kongresa održanog 2004. u Rimu

Kršćanska sadašnjost iz Zagreba i Hrvatski mariološki institut objavili su knjigu “Mater Verbi Incarnati – Marija iz Nazareta prihvaća Sina Božjega u povijesti”, u biblioteci Teološki radovi. Riječ je o zborniku radova XXI. međunarodno mariološko-marijanskog kongresa koji je od 4. do 8. prosinca 2004. održan u Rimu i kojim se ujedno obilježilo 150 godina od proglašenja dogme o Mariji Bezgrješnoj. Zbornik je uredio zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. Kao četrnaesti zbornik u nizu Hrvatskoga mariološkoga instituta, i ovaj je plod sudjelovanja istoga na međunarodnim mariloško-marijanskim kongresima, odnosno plod nacionalnih marioloških simpozija.

Nakon Kronike Rimskog kongresa, u Zborniku su obrađene teme kao što su: „U Mariji čovječanstvo prihvaća Boga koji postaje čovjekom, “Majka, žena, učenica – mjesto i uloga Isusove majke u Ivanovu evanđelju”, “Pneumatološki vid utjelovljenja (Krist – Duh Sveti – Marija)”, “Causa incarnationis i Bezgrešna Djevica Marija u djelu Franje Ksavera Pejačevića (+1781.)”, “Marijino bogomajčinstvo u promišljanju Karla Balića – ekumenski vid”, “Marija prihvaća utjelovljenje Sina Božjega u vjeri” – u misli Tomislava Janka Šagi-Bunića. Nadalje, slijede radovi posvećeni otajstvu utjelovljenja u spisima nekih hrvatskih dominikanaca, hrvatskim latinistima i otajstvu utjelovljena kao i otajstvu utjelovljenja u hrvatskim marijanskim svetištima te Blaženoj Djevici Mariji u hrvatskim katekizmima krajem XX. stoljeća (s posebnim osvrtom na otajstvo utjelovljenja) i dr.
Radove u zborniku potpisuju: Ivan Karlić, Adalbert Rebić, Ivan Dugandžić, Nela Gašpar, Vlado Košić, Josip Šimić, Zdenko Tomislav Tenšek i Andrea Filić, zatim Marijan Biškup, Bruno Pezo, Petar Lubina, Tomislav Filić, s. Cecilija Pleša, Hrvojka Mihanović-Salopek, Nevenka Nekić, Marija Mirković i Vitomir Belaj. Na kraju Zbornika nalazi se i iscrpni pregled hrvatske marijanske bibliografije koju je prikupio Petar Lubina. (ika-žz/sp)